Objavljeno 20. prosinca, 2018.
Građani mogu dobiti iznose do 300 tisuća kuna na rok do 10 godina
Može li trend izdavanja gotovinskih kredita prerasti u novi slučaj "švicarac"? U Hrvatskoj je, naime, ove godine naprosto nabujalo izdavanje nenamjenskih kredita, što je natjeralo Hrvatsku narodnu banku da ovom trendu pokloni posebnu pozornost.
Prema dostupnim podacima rast gotovinskih kredita na godišnjoj razini dosegnuo je 11 posto, a građani već duže vrijeme mogu brzo i lako dobiti iznose do 300 tisuća kuna na rok do deset godina. Pritom se ne traže nikakva osiguranja, tzv. kolaterali. Svemu je velikim dijelom kumovala konkurencija na bankarskom tržištu, u segmentu kreditiranja utakmica se zaoštrila uz nerijetko oglašavanje kako je gotovinske kredite moguće dobiti u roku od sat vremena... Onima koji su ranije poslovali s domaćim bankama ovo je gotovo nezamislivo, ali je postalo realno. Toliko da su se gotovo izjednačile kamatne stope na gotovinsko - neosigurano kreditiranje stanovništva s kamatama koje su do prije godinu-dvije bile na osigurano stambeno kreditiranje. Ili, primjerice, u ponudi banaka gotovo da više i nema kredita za kupnju automobila.
S druge strane čini se kako ni sami bankari ne znaju za što sve građani danas koriste gotovinske kredite. No nije treško naslutiti njihovu namjenu, od zatvaranja minusa i plaćanja dugovanja, preko opremanja stana do kupnje nekretnina, primjerice manjih stanova, neki će reći i jeftinih kuća u Slavoniji.
Sve ovo naravno nije moglo proći ispod radara Hrvatske narodne banke. Ne prvi put, ali ponovno ovog tjedna za predblagdanskog druženja s medijima, guverner Boris Vujčić rekao je kako pozorno prate dinamiku rasta gotovinskih kredita. No oni za sada nisu "sistemski rizik za bankovni sustav", ali najavljuje kako će se ovo pozorno pratiti u 2019. Razlog brzog odobravanja gotovinskih kredita Vujčić vidi i u tome što su banke počele koristiti algoritme umjetne inteligencije za određivanje kreditne vrijednosti klijenta, na temelju njegovih financijskih podataka.
Ni u Hrvatskoj udruzi banaka ne vide razloga za uzbunu - raspoloživi dohodak na razini prosječnog hrvatskog kućanstva je zbog razduživanja posljednjih godina porastao te je time i porasla kreditna sposobnost kućanstava.
- Ukupni krediti stanovništvu rastu prema stopi od 5 do 6 posto, u prvih devet mjeseci ove godine, dok rast nenamjenskih unutar njih iznosi 11 posto. Ne vjerujemo da nenamjenski krediti mogu ugroziti bankovni sustav jer su to krediti do 10 godina ročnosti, nema ih u prevelikom postotku, a hrvatski bankovni sektor ima kapitalnu adekvatnost veću od 22 posto, što ga svrstava među pet najviše kapitaliziranih sustava u svijetu - ističu u HUB-u.
No, zašto usporedba sa situacijom oko "švicarca" kada su u sada u rizičnijem položaju banke? Jednostavno zato što prijeti opasnost da se građani polakome i opet se masovno zaduže. Nije to "bez vraga", jer banke će svoja potraživanja od neurednih platiša jednostavno prodati institucijama koje se bave naplatom potraživanja. A to je onda sasvim druga priča...
Dario Kuštro
ODGOVORNO UPRAVLJANJE RIZICIMA
U bankama drže kao je "paralela sa švicarcima bespredmetna". Gotovinski krediti rasli su i ove godine na razini bankarske industrije, a bitan dio pri odobravanju kredita je procjena mogućnosti otplate potencijalnog klijenta, čemu bankari poklanjaju veliku pozornost. "Addiko banci se kreditni portfelj ne bazira na kolateralima, već isključivo na potencijalu vraćanja te dosadašnjoj urednosti klijenata. Za potrebe odobravanja naših gotovinskih kredita i s ciljem osiguranja kvalitetne usluge klijentima razvijamo interne modele koji nam pomažu u prepoznavanju rizičnijih klijenta. Upravo zbog toga za određene segmente klijenata ne tražimo zadužnicu kao instrument naplate", kažu u ovoj banci. U Erste banci je udio tzv. problematičnih plasmana općenito u segmentu kreditiranja građana, u prvih devet mjeseci zabilježio pad s 9 posto, koliko je iznosio krajem 2017., na 8,4 posto krajem rujna. "To potvrđuje činjenicu da odgovorno upravljamo rizicima, što uključuje i segment gotovinskog kreditiranja, sustavno prateći i monitorirajući kreditni portfelj te prilagođavajući kreditne politike objektivnom i realnom stanju na tržištu", ističu u Erste banci.