Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje iduće godine stopu rasta hrvatskog gospodarstva od 2,7 posto, koliko očekuje da će rast iznositi i u ovoj godini, s time da pretežu negativni rizici, istaknuto je u utorak na brifingu za novinare u središnjoj banci. Nakon što se rast realnog BDP-a tijekom drugog ovogodišnjeg tromjesečja intenzivirao na jedan posto, u trećem je tromjesečju dinamika rasta oslabila na 0,6 posto.


Guverner HNB-a Boris Vujčić kaže kako će glavni doprinos rastu stizati od osobne potrošnje koja bi s ovogodišnjih očekivanih 3,2 posto trebala porasti po stopi od 3,5 posto. Kako je istaknuo, u ranijim procjenama rasta bile su problem projekcije investicija, koje su se pokazivale slabije od projiciranih, pogotovo investicije u državnom sektoru. Međutim, iduće godine, kaže Vujčić, rast bruto investicija u fiksni kapital mogao bi se zamjetno intenzivirati, s ovogodišnjih projiciranih 3,7 na 6 posto, uz pretpostavku jačanja investicija opće države zbog snažnijeg korištenja novca iz EU fondova. "Investicije su važne, jer čine temelj za zdrav i održiv rast", rekao je Vujčić. Dodaje da kompozicija rasta u kojoj se smanjuje doprinos izvoza, a raste osobna potrošnja, smanjuje održivost rasta gospodarstva te su potrebne reforme za privlačenje investicija.


U HNB-u očekuju nastavak rasta zaposlenosti, što će pridonijeti daljnjem smanjenju nezaposlenosti na rekordno nisku razinu od 7,2 posto. Broj zaposlenih u ovoj bi godini trebao porasti za 2,4 posto, a u idućoj se očekuje rast od 1,8 posto. Očekuju i usporavanje inflacije s ovogodišnjih 1,5 na 0,9 posto u 2019. godini. Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u 2018. HNB očekuje nešto povoljnija ostvarenja nego 2017. godine, ponajprije zahvaljujući daljnjem rastu prihoda od turizma te jačem korištenju EU sredstava.


No, u 2019. godini u HNB-u očekuju smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu, s očekivanih 4,1 posto BDP-a u ovoj godini na 3,4 posto BDP-a u 2019., ponajviše zbog rasta deficita u robnoj razmjeni. "Središnja banka očekuje i nastavak trenda pada inozemne zaduženosti, pa bi bruto inozemni dug u 2019. mogao pasti na 70 posto BDP-a, s ove godine projiciranih 75 posto. To je vrlo dobar trend i značajno može utjecati na rejting zemlje", ustvrdio je Vujčić.


Osvrnuvši se na uvjete financiranja Vujčić ističe da se bilježi dugoročni trend poboljšanja, ustvrdivši da se kamante stope na kredite smanjuju, a na dug države su se "zalijepile oko nule", zahvaljujući visokoj likvidnosti na financijskom tržištu. Plasmani banaka poduzećima blago rastu, stanovništvu nešto brže, kaže Vujčić, procjenjujući da bi se isti trendovi u pogledu poduzeća mogli nastaviti i u 2019., dok bi kreditiranje stanovništva moglo ostati na sadašnjoj razini, ili čak blago pasti. HNB je nastavio provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku, podržavajući visoku likvidnost sustava, uz održavanje stabilnog nominalnog tečaja kune prema euru. Povećanju likvidnosti pridonijeli su otkupi deviza od poslovnih banaka kojima su ublaženi aprecijacijski pritisci na kunu i povećane međunarodne pričuve.
Prema podacima HNB-a, prosječni višak kunske likvidnosti u prvih 11 mjeseci ove godine iznosio je 24,6 milijardi kuna ili 9,4 posto BDP-a. Bruto međunarodne pričuve na kraju studenoga, pak, iznosile su 17 milijardi eura, odnosno za 1,3 milijardi više su nego krajem 2017. godine. H