Problem sortiranja, pa samim time i recikliranja otpada u Hrvatskoj postoji desetljećima, a dok mnoge razvijenije zemlje, poput Kine, Južne Koreje, Njemačke, Austrije, pa čak i Slovenije, u procesu recikliranja vide unosan posao i priliku za većim gospodarskim rastom, domaći poduzetnici najčešće se ne odlučuju na takav poslovni pothvat.

Stavi li se fokus samo na tekstilne materijale, vidljivo je kako se takav otpad iz godine u godinu gomila, a adekvatnog rješenja za njegovu prenamjenu, uz poneke iznimke, nema.


Naime, prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za okoliš i prirodu, proizišlima iz izvješća za 2016. godinu, vidljivo je da se od 2013. godine potrošnja tekstilnih i odjevnih proizvoda u Hrvatskoj povećala za 10 posto te je procijenjeno da je potrošnja takvih proizvoda 2015. iznosila 129 775 tona, odnosno 30 kilograma po stanovniku, što uz činjenicu da je uvezeno čak 32.607 tona i proizvedeno 14.270 tona nove odjeće, upućuje kako se u Hrvatskoj 2016. godine ukupno proizvelo 59.305 tona otpadnog tekstila, od čega je količina odvojenog tekstilnog otpada iznosila samo 9921 tonu. Problem je u činjenici da se najveći dio otpadnog tekstila nalazi u miješanom komunalnom otpadu, u kojemu je odvojeno prikupljeno i reciklirano samo 4 posto, odnosno 2273 tone, što potom upozorava da se na odlagalištima godišnje baci čak 79 posto ukupnog otpadnog tekstila, a samo se 11 posto izravno oporabljuje, odnosno reciklira.


Tom granom industrije se u Hrvatskoj bavi samo nekolicina tvrtki, od kojih prednjače Regeneracija d.o.o. iz Zaboka te socijalna zadruga Humana Nova iz Čakovca, koje već godinama uspješno surađuju s lokalnim komunalnim poduzećima, svoje proizvode većinom izvoze, a radom ujedno podižu i razinu ekološke osviještenosti građana. No, Anđelko Švaljek, direktor Regeneracije i predsjednik Grupacije za gospodarenje u tekstilnoj i odjevnoj industriji pri HGK-u, upozorava kako trenutni sustav zbirnjavanja tekstilnog otpada, koji se bazira na principu "iskoristi-baci", nije dovoljno uređen, pa tvrtke koje se bave preradom takvih materijala često ne mogu pronaći zajednički jezik s komunalnim tvrtkama, dok velike probleme stvaraju i troškovi dvojnog prikupljanja i transporta.


- Regeneracija se bavi proizvodnjom netkanih tekstila, koja se dobivaju razvodnjavanjem industrijskog tekstilnog otpada, rabljene odjeće ili kućanskog tekstila, a koriste se uglavnom u građevinarstvu kao zaštitni i izolacijski materijal. S druge strane, reciklirani tekstil može se koristiti kao punilo u industriji namještaja, u automobilskoj industriji može poslužiti u izolaciji, a tekstil se najjednostavnije može prenamijeniti u krpe za autopraonice i razne mehaničarske radionice. Naravno, izvori sirovina su veliki, ali tekstilni predmeti su sve nekvalitetniji i sve kraćeg roka trajanja, pa se odbacuju više od naših potreba, pritom završavajući većinom na deponijima - objašnjava Švaljek, direktor tvrtke koja je nastala još 1954. godine i danas zapošljava 180 radnika. Naime, Regeneracija je jedina tvrtka u Hrvatskoj koja tekstilni otpad pretvara u gotov proizvod i samostalno reciklira 10 posto ukupnog domaćeg tekstilnog otpada, gotovo šest tona na godišnjoj razini. Do potrebnih materijala dolaze uz pomoć domaćih tekstilnih tvrtki, koje su prisiljene bolje rukovoditi otpadom, ali i u suradnji s 30-ak komunalnih tvrtki iz središnje Hrvatske, dok materijale nerijetko uvoze i iz Slovenije, Italije, Austrije i Njemačke. Dakle, očito je da na tržištu ima prostora za još tvrtki koje će se baviti preradom tekstilnih materijala, čime bi se mogao potaknuti i znatan gospodarski rast, što je najbolje prepoznala zadruga Humana Nova, koja je osnovana 2011. godine, a danas ima 28 zaposlenika, od čega čak 19 osoba s invaliditetom.


- Bavimo se prikupljanjem rabljene odjeće koju sortiramo na više kanala: odvajamo robu prve klase koja ide u našu "second hand" trgovinu i odvajamo pamuk, iz kojega se režu industrijske krpe, koje idu u daljnju prodaju industrijskim tvrtkama. Osim u Čakovcu, podružnice imamo u Zagrebu i Labinu, u kojima se tekstil prenamjenjuje, odnosno sortira - pojašnjava Sandra Varga, voditeljica projekata u zadruzi Humana Nova, otkrivajući kako je zadruga 2017. prikupila oko 350 tona tekstila, a sljedeći joj je plan uspostaviti suradnju s komunalnim poduzećima iz Međimurja, kako bi se recikliranje tekstila približilo kućanstvima i samim građanima. Naime, Humana Nova tekstil prikuplja preko kontejnera postavljenih diljem sjeverozapadne Hrvatskte, dok uvelike pridonose i donacije građana, suradnja sa školama, Caritasom te organizacijama civilnog društva.

- Tekstilni otpad preradom i prenamjenom dobiva na vrijednosti te postaje vrijedna sirovina koja se može koristiti u nekoliko grana industrije. No, Regeneracija i Humana Nova ne mogu samostalno riješiti problem tekstilnog otpada cijele države, jer mora postojati funkcionalan sustav, koji će poticati zaokruženi ekološki proces, od sortiranja i skupljanja sve do skladištenja, prenamjene i naposljetku proizvodnje - kaže Jagoda Divić, predstavnica Sektora za industriju i IT pri HGK-u, naglašavajući kako se za osvješćivanje potrošača o recikliranju može posegnuti za edukacijama, pa čak i kaznama, ali za unaprjeđivanje sustava potrebno je pokrenuti lokalne vlasti i komunalne tvrtke.

"Dislokacija tekstilne proizvodnje na istok, u arapske i azijske zemlje, uz kolektivno ‘odvikavanje‘ od domaće proizvodnje, donosi veliku priliku za novim radnim mjestima u području recikliranja sirovina, a posebno tekstila. Jednostavno se ne mogu svi baviti turizmom i visokim tehnologijama - potrebno je gledati šire interese te razmišljati globalno i dugoročno", zaključuje Anđelko Švaljek.