Studentski servisi: Izvanrednih studenata koji žele raditi zasad ipak manje od najava
Objavljeno 17. prosinca, 2018.
Premda se s dugoočekivanim Zakonom o obavljanju studentskih poslova kao jedna od najradikalnijih izmjena u studentskom radu, uz uvođenje minimalne satnice i sankcija najavljivala upravo mogućnost rada posredovanjem studenskih servisa prvi put i za izvanredne studente, s obzirom na broj učlanjenja koji prvi saznajemo u razgovoru sa studentskim servisima, pokazalo se da tu novost taj dio studentske populacije od oko 44.000 studenata, u nekim gradovima baš i nije iščekivao s nestrpljenjem.
No, u obzir treba uzeti i činjenicu da je od toga broja sigurno polovina već u nekoj vrsti radnog odnosa koji ne uključuje rad preko servisa. Naime, kako nam kažu u Ministarstvu obrazovanja koje je te podatke (koji se odnose na 2016.), od Ministarstva financija prikupljalo za potrebu izrade Zakona - "od 43.255 izvanrednih studenata, njih 26.234 bilo je zaposleno".
Najviše u Zagrebu
U Studentski servis Sveučilišta u Osijeku, koji već 55 godina omogućava rad studentima, od stupanja Zakona na snagu, 8. studenoga, pa do kraja toga mjeseca, učlanilo se svega 110 od gotovo 4500 izvanrednih osječkih studenata, dok su u prva dva tjedna člansku iskaznicu Studentskog servisa Sveučilišta u Zadru zatražila tek 32 od 1250 izvanrednih studenata. Najveći broj učlanjenja zabilježen je na najvećem hrvatskom sveučilištu, onome u Zagrebu, gdje se u prvih deset dana u Studentski servis učlanilo čak 2000, od oko 9800 izvanrednih studenata. Upite o učlanjenju izvanrednih studenata i prilagodbi na novu situaciju i Zakon, poslali smo i na adrese drugih studentskih centara preko kojih godišnje naši studenti zarade oko dvije milijarde kuna, no zasad ih nismo dobili.
- Broj izvanrednih studenata kao novih članova Studentskoga servisa, u proteklome mjesecu gotovo je zanemariv u odnosu na očekivane brojke i najave. Iz naših baza podataka i preglednika vidljivo je kako je broj novoučlanjenih studenata gotovo jednak broju za isto razdoblje proteklih godina kada izvanredni studenti nisu imali pravo na rad - ističe rukovoditelj Studentskog servisa Sveučilišta u Osijeku Tihomir Milinović, ističući kako svakodnevno komunicira i s drugim servisima. No njemu, koji je u tom poslu već dugi niz godina, to nije ništa neočekivano.
- Osobno sam i pretpostavljao da će to biti tako, s obzirom na raniji broj upita izvanrednih studenata o tome kada će zakon stupiti na snagu - objašnjava Milinović. Ipak, u osječkom Studentskom servisu proteklih su tjedana, kaže, velike gužve, jer zakon koji je zamijenio dosadašnji manjkavi pravilnik zahtijeva niz specifičnih prilagodbi - jedna od njih je i potpisivanje izjave kojom studenti potvrđuju da nemaju druge izvore prihoda, što se kosi s pravom na rad kao studenta. Ako to ne naprave, neće moći niti raditi preko servisa - a uz to, potvrđuju da imaju obvezno zdravstveno osiguranje i svoj status studenta. Međutim, prosinac je, dodaje Milinović, i inače jako frekvetno razdoblje u osječkom Studentskom servisu, gdje više od 6000 studenata tijekom godine dobije isplatu - a isplata je kao krajnji rezultat, kaže rukovoditelj servisa, jedini pravi pokazatelj stvarnog broja studenata koji rade preko servisa.
- Trenutačno su velike gužve, kako to inače biva pred kraj godine, kada se nakon turističke sezone pojačava ponuda i potražnja poslova, posebice u trgovačkoj branši, a vezano uz blagdane, a uz to, sada studenti svoju obvezu potpisivanja izjave nastoje izvršiti što prije kako bi mogli dobiti ugovor i početi raditi - objašnjava Milinović te savjetuje osječke studente da prije dolaska u Studentski servis posjete njihovu Facebook i mrežnu stranicu gdje svakodnevno postavljaju korisne obavijesti.
- Uz dosadašnju potvrdu o podatcima poslodavca i iskaznicu servisa, pri izdavanju ugovora moramo ispisati još neke elemente - kad student kreće s obavljanjem posla, koji će posao obavljati, koje je predvidivo trajanje rada i kolika će biti satnica, s tim da se odmah primjenjuje nova satnica propisana zakonom, odnosno odlukom ministrice - objašnjava Milinović, napominjući kako su i prije postojali ti uvjeti, ali su se ispunjavali tek pri završetku posla. A tek što je prvi put određena minimalna satnica od 21,50 kuna, što nije oduševilo one poslodavce koji su do sada davali mizerne satnice i od 15 ili 16 kuna, zbog rasta minimalne plaće od siječnja 2019. godine, satnica raste na 23,44 kune.
Satnicu nadograđivati
- Neki misle da je to propisana satnica i to ih zbunjuje, pa treba naglasiti da je to ona minimalna satnica koja se može dati! Preporuka je da se na tu satnicu nadograđuju novčani iznosi ovisno o zahtjevnosti pojedinog posla - upozorava Milinović poslodavce. Na pitanje kolika je prosječna satnica u Osijeku, kaže kako je teško odgovoriti, no ističe kako se većina poslodavaca zadržava u propisanom okviru od 22 ili 23 kune. U Zagrebu prognoziraju kako će prosjek na tržištu studentskog rada biti 25 kuna. U Studentskom servisu Sveučilišta u Zagrebu kažu nam kako ih velik broj učlanjenja izvanrednih studenata u samo deset dana od stupanja Zakona na snagu i nije iznenadio.
- Interes je velik, a koliko će ih stvarno raditi preko Studentskog servisa, rano je reći. Međutim, očekujemo povećanje od pet do deset posto na godišnjoj razini - kaže Mario Župan, savjetnik ravnatelja za studentske standarde u Studentskom centru Sveučilišta u Zagrebu, koji broji oko 37.000 članova. Niti interes poslodavaca nije opao.
- Interes poslodavaca za studentima uvijek je velik, posebice ljeti, ali i u prosincu. Najveća je ponuda i potražnja sada u ugostiteljstvu, trgovačkim centrima, tu su marketinške usluge (hostese, dijeljenje letaka), a uvijek su zastupljene i telekomunikacijske kuće - ističe Župan, dodajući kako su najplaćeniji studentski poslovi informatičkog i telekomunikacijskog sektora.
Iz Studentskog servisa Sveučilišta u Zadru kažu nam kako je interes poslodavaca za radom studenata jednak kao i u prethodnim godinama za ovo doba godine. Iako bilježe neznatan broj učlanjenja izvanrednih studenata, neki od njih već rade na poslovima inventura u trgovinama, kao i različite pomoćne poslove. Ističu i da se satnica nije značajno promijenila - i dalje je prosjek od 23 do 25 kuna.
- Što se tiče iskustva i prilagodbe Zakonu, još je teško donositi zaključke. Naravno, postoje određene poteškoće, ali su one prije svega vezane uz reguliranje primjene određenih dijelova zakona putem pravilnika za koje očekujemo da će ih uskoro donijeti nadležno ministarstvo. U ovom prijelaznom razdoblju nastojimo dodatno informirati studente i poslodavce o novostima - zaključuju u Zadru.
Jasenka Pejaković