Proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pala je u posljednjih deset godina s 27.000 na 15.613 hektara u 2017. godini, a u 2018. godini porasla je na 17.000 hektara. U 2018. godini za stručni nadzor nad sjemenskim usjevima ukupno je prijavljeno 17.118 hektara, a povećane su površine pod sjemenskim usjevima za devet posto u odnosu prema 2017. godini.

Ukupno u sjemenskoj proizvodnji zastupljene su 34 biljne vrste, odnosno 335 sorti/hibrida. Udio domaćih selekcija pšenica u razdoblju 2007. - 2018. pao je s 85 % na 57 % dok je udio domaćih selekcija soje u istom razdoblju 2007. - 2018. povećan s 56 % na 67 %.

To je dio važnih podataka iznesenih na nedavnom međunarodnom kongresu "Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo" održanom u Umagu gdje se okupilo 150 sudionika.

Skup su organizirali Hrvatsko agronomsko društvo i Europsko udruženje sjemenara (ESA), uz suorganizaciju svih relevantnih znanstvenih i stručnih institucija u području poljoprivrede te resornih ministarstava.

- Gotovo 99 % sjemena pšenice, ječma i soje za potrebe sjetve u Hrvatskoj proizvodi se kod nas, a samo 50 % sjemena kukuruza. Sjemena krmnog bilja proizvodi se u Hrvatskoj za samo 15 % hrvatskih potreba, industrijskog bilja za 10 %, a sjemena uljarica 0%. Proizvodnja sjemena kukuruza u Hrvatskoj smanjila se u posljednjih deset godina s 5900 hektar na 1269 hektara u 2017. godini, a u 2018 godini bila je na 1586 hektara. Sjemenske soje je u 2018. godini zasijano na 5320 hektara, a što je 16 % više u odnosu prema prošloj godini - istaknuo je doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik organizacijskog odbora kongresa.

U sezoni 2017./2018. certificirano je 9208 tona sjemena soje, što je 32,3 % više u odnosu prema desetogodišnjem prosjeku.

U posljednjih deset godina proizvodnja sjemenskog krumpira pala je sa 180 na 33 hektara u 2018. godini. Sjemenska proizvodnja povrća u posljednjih 10 godina pala je s 84 hektara na 13 hektara, navodi dalje naš sugovornik. Tako da, kako se čulo na skupu, sjemenskog krumpira uvozimo najviše u povijesti - 8500 tona, a proizvodi se samo na 33 hektara.

Na skupu je bilo mnogo riječi o upotrebi necertificiranog sjemena, a održan je i okrugli stol o temi "Sjetva necertificiranog sjemena - izazov i opasnost".

- Upotreba certificiranog sjemena pšenice je tijekom posljednje četiri godine s 45.800 tona pala na 26.000 tona u 2016. godini, ali su dobri pokazatelji u 2017. i 2018. godini kada je certificirano 28.000 tona sjemenske pšenice. Trend pada uporabe certificiranog sjemena pšenice u 2017. godini je zaustavljen. Upotreba certificiranog sjemena soje proizvedenog u Hrvatskoj porasla je s 4215 tona 2012. godine na 9440 tona u 2017. godini. Tritikale ima znatan rast količina certificiranog sjemena: sa 634 tone u 2013. godini do 2253 tone u 2017. godini - ističe doc. dr. sc. Josip Haramija.

Iz vanjskotrgovinske bilance vidljivo je da je potpuno zanemarena domaća proizvodnja sjemena nekih vrsta poljoprivrednog bilja (sjemena krmnog bilja, sjemena suncokreta, sjemena šećerne repe, sjemenskog krumpira, sjemena povrća i ostalog), istaknuto je na kongresu.

Proizvodnja voćnog sadnog materijala tijekom posljednjih godina pala je sa sedam milijuna u 2009. godini na 1,2 milijuna u 2015. godini, a u 2016. proizvodnja je porasla na 1,7 milijuna komada, a u 2017. godini na 1,8 milijuna komada. Znatan je porast sadnog materijala lijeske na gotovo 900.000 komada.

Proizvodnja loznih cjepova pala je s 4,7 milijuna u 2009. godini na 2,6 milijuna u 2016. godini, ali je u 2017 godini proizvodnja porasla na tri milijuna komada, a u 2018. godini na 2,4 milijuna komada.

Brojni su izazovi u zastupljenosti kultura u uzgoju: u sustavu potpora je u Hrvatskoj oko 253.000 hektar površina ekstenzivne proizvodnje s malom dodanom vrijednosti u proizvodnji: 42.000 hektara trave i travolike paše, livade 97.000 hektara, krški pašnjaci 70.000 hektara, pašnjaci 22.000 hektara, ugar 22.000 hektara.

U Hrvatskoj je površina sjemenskih usjeva na oko 17.000 hektara, a količina proizvedenog sjemena oko 70.000 tona. Kulture s većom dodanom vrijednošću koje većinom uvozimo - sjeme, povrće, voće, industrijsko bilje - trebale bi zamijeniti ekstenzivne kulture, istaknuli su stručnjaci na skupu.