Božićna čarolija doista je pravi naziv za ono što se u subotu događalo u slatinskom Dječjem vrtiću Suncokret. Mame nisu, kao što to inače rade, dovele djecu u vrtić i ostavile ju, nego su sve vrijeme bile s njom, pa je i vrtić bio nekako ispunjeniji.

I ne samo to, mame su zajedno s ravnateljicom vrtića Snježanom Dupan Lovrić, tetama i odgojiteljem Markom pripremile lutkarsku predstavu, koja se zvala upravo tako, Božićna čarolija. Djeca su vrlo pozorno, sa zanimanjem pratila ponašanje razmaženog, jako neposlušnog i samovoljnog dječaka. Nije slušao roditelje, htio je da sve bude kako on kaže, tražio je skupe poklone, čak je i prijetio, samo da dobije dva snjegovića, a nesretni roditelji ispunjavali su sve njegove želje. Ni savjete malog anđela nije slušao, nego ga je htio baciti da ne bude na vrhu božićnog drvca. Na sam Božić dogodila se, međutim, čarolija i dječak se potpuno promijenio. Bio je spreman posjećivati bolesne roditelje i pripremati im čaj da što prije ozdrave, jer je ipak shvatio što mu roditelji znače i što su sve učinili za njega. A kad je priredba završila, veliki glumci izišli su pred mališane s lutkama kojima su posudili svoje glasove, i dobili su veliki pljesak.


Znali su mali vrtićarci da će ih i ove godine posjetiti Djed Božićnjak i da će im donijeti poklone pa su marljivo vježbali pjesmice koje će mu otpjevati. I doista, ubrzo nakon lutkarske predstave i nekoliko otpjevanih pjesmica, od kojih su neke bile na engleskom jeziku, došli su oni. Nije to bio jedan Djed Božićnjak, nego više njih, osam, devet, deset… Trebali su to biti motomrazovi, kao i prethodnih deset godina, ali nešto se dogodilo pa motora nigdje. A onda su se svi sjetili da je dan prije padao gusti snijeg i zabijelio cijeli grad, a motori ne mogu voziti po snijegu. No to nije spriječilo motomrazove da dođu saonicama, makar ih prozvali i sankemrazovi, ili nekako drukčije, samo da dođu i mališanima uruče njihove zaslužene poklone. Nije bilo sobova pa su problem vuče saonica morali riješiti na drugi način. Budući da nisu svi mogli stati na male saonice, dio motomrazova se vozio, a dio ih je vukao. Za sljedeći Božić morat će nabaviti veće saonice i pobrinuti se za vuču na sobovski ili motorni pogon, jer možda opet bude snijega pa neće moći voziti svoje motore.


A kad su došli, mali „suncokreti“ otpjevali su im pjesmicu da pokažu kako su dobri, i onda je riječ uzeo glavni motomraz. – Pa kad ste nam tako lijepo pjevali, red je da nam podijelite i poklone - rekao je i odmah se ispravio, kako mališani ne bi pomislili da neće dobiti svoje poklone.


Za najveći dio malih „suncokreta“ upravo je darivanje bilo najveći doživljaj pa su rado dolazili do motomrazova, preuzimali svoje poklone i fotografirali se s njima. Nekoliko mališana, međutim, nije očekivalo neobične spodobe u crvenim odijelima i bijelih brada, pa je bilo i čudnih pogleda, i okolišanja. A kad je podjela božićnih darova završena, svi koji su htjeli okupili su se ispred motomrazova radi zajedničkog fotografiranja, a onda su crveno-bijeli gosti otišli dalje, možda u neki drugi vrtić.


Vrtić Suncokret brojniji je nego ikad prije, ima 40 polaznika.Ravnateljica Snježana Dupan Lovrić iskoristila je božićnu priredbu kako bi zahvalila gradonačelniku Slatine Denisu Ostrošiću i načelnicima Tomislavu Bračunu, Mirku Rončeviću, Berislavu Androšu i Milanu Dundoviću na suradnji, jer oni podržavaju rad vrtića i bez njihove podrške ne bi se moglo okupiti toliko djece u Suncokretu. To je još uvijek jedini privatni dječji vrtić u Virovitičko-podravskoj županiji, utemeljen prije 11 godina.
Ravnateljica je zahvalila i članovima slatinskoga Motokluba Speed, koji svih proteklih godina od osnivanja vrtića u predbožićno vrijeme dolaze u Suncokret i razveseljavaju djecu.


– Ovaj način uveseljavanja i darivanja djece postao je tradicionalni i neizostavni dio obilježavanja božićnih i novogodišnjih blagdana, kako u Dječjem vrtiću Suncokret tako i u cijelom našem gradu - rekla je Snježana Dupan Lovrić.