Hrvatski poslodavci očekuju stabilan rast broja novih radnih mjesta u prvom tromjesečju iduće godine, riječ je o prognozi rasta od 14 posto u usporedbi s četvrtim kvartalom ove godine.

Kad se gledaju hrvatske zemljopisne regije, najbolje prognoze zapošljavanja iskazali su upravo poslodavci u istočnoj Hrvatskoj, i one predviđaju rast od 21 posto, što je za osam postotnih bodova bolje od posljednjeg kvartala ove godine.


Rezultati su to ankete ManpowerGroup Employment Outlook Survey o prognozama zapošljavanja u sljedeća tri mjeseca, provedene na uzorku od 620 poslodavaca u našoj zemlji. Sudionicima je postavljeno pitanje kakve promjene u zaposlenosti, gledano ukupno, očekuju do kraja ožujka 2019. u usporedbi s tekućim tromjesečjem. Rezultati pokazuju da bi u tome razdoblju broj novih radnih mjesta u našoj zemlji trebao rasti u sedam od osam analiziranih industrijskih sektora i u sve četiri zemljopisne regije. A u usporedbi s razdobljem od listopada do prosinca prognoze su bolje u šest sektora i sve četiri regije.

Velike tvrtke su najoptimističnije - njihove prognoze novih zapošljavanja tijekom prvih mjeseci iduće godine, od siječnja do kraja ožujka, iznose plus 18 posto, a prognoze mikro, malih i srednje velikih poslodavaca iznose plus 13 posto.

No tko će raditi? Istok Hrvatske, a posebice Vukovarsko-srijemska županija, suočen je s velikih odljevom radno aktivnog stanovništva. Ni ekonomski najstabilnija županija, Osječko-baranjska, nije pošteđena te pošasti, ali se ipak čini kako ona zauzimanjem lokalnih vlasti, prije svega županijskih upravnih tijela i Grada Osijeka kao najjačih poluga, nizom poticajnih mjera uspijeva bar dijelom amortizirati takvu situaciju. Uostalom, kao i na razini Hrvatske, obje se županije mogu pohvaliti rekordno niskim stopama nezaposlenosti i povećanjem broja zaposlenih. No istina je da poslodavci sve teže zadržavaju postojeću radnu snagu, ali i dolaze do kvalificiranih radnika.

Stoga, ako je suditi prema želji poslodavaca, ali i novom prijedlogu Ministarstva rada i mirovinskog sustava, buduća nova radna mjesta bit će masovno ponuđena strancima. To će ministarstvo pred Vladu RH izići s prijedlogom da ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu ukupno bude 63.600. Usporedbe radi, za ovu godinu ta kvota iznosi 38 tisuća, a prije dvije godine bila je tek nešto viša od tri tisuće. U vezi s takvim prijedlogom, Hrvatska udruga poslodavaca pozdravlja predloženi broj dozvola.

Kada se secira nova godišnja kvota, za novo zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj predviđeno je 41.810 dozvola, a godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola za zapošljavanje stranaca iznosi 15.000. Tu su potom dozvole za 6500 sezonaca (od kojih pet tisuća za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu) te 250 dozvola za premještanje osoba unutar društva.

Ako se na trenutak vratimo na rezultate ankete, najoptimističniji su poslodavci u građevinskom sektoru - njihove netoprognoze zapošljavanja u sljedećim mjesecima veće su 32 posto, i bolje su za deset postotnih bodova u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. A čini se kako i Vlada RH "diše" u istom ritmu - planira se doputiti dolazak 18.500 djelatnika iz tog sektora, najviše tesara i zidara (po tri tisuće) te montera (2000).

Najbrojniji će potom biti djelatnici u turizmu, predlaže se zapošljavanje 15.400 djelatnika, najviše pomoćnih radnika u turizmu (sedam tisuća), konobara (1400), potom kuhara (tisuću). Ali i deset brijača (!), spa-terapeuta i vozača turističkog vlakića.

No čini se da su ovdje dvije strane u razilaženju, u spomenutoj anketi poslodavci u ugostiteljstvu i turizmu najmanje su optimistični, zapravo, jedini su prijavili negativnu prognozu zapošljavanja (-4 %), iako su predviđanja i tu bolja za osam postotnih bodova kad se usporede s prethodnim kvartalom. Ipak, riječ je o tromjesječju koje nije ni početak predsezone.

U djelatnosti prometa dopušta se uvoz 1750 vozača teretnih vozila, 300 vozača autobusa, ali i 64 mehaničara.

No gdje će ih naše prijevozničke kuće, ali i svi ostali poslodavci pronaći? Bazen radne snage za špediciju još do jučer bilo je neposredno susjedstvo - vozači iz Srbije i BiH. Ali potom je konstatirano kako su i oni "sreću" pronašli, baš kao i naši vozači, na tržištu bogatijih članica Europske unije.
Sve češća su razmišljanja kako bi valjalo da u Hrvatsku dođu raditi radnici iz Ukrajine, kojih već sada ima priličan broj. Sličnog smo, slavenskog, mentaliteta, bliskih jezika, istog religijskog pogleda, korijene radnih navika vučemo iz socijalizma, naposljetku, nismo ni teritorijalno predaleko. K tomu, njima privlačno, Hrvatska je članica Europske unije. Uostalom, dvije su države na razini resornih ministarstava potpisale memorandum kojim se otvaraju novi procesi na tržištu rada. Nakon spomenutih radnika iz BiH i Srbije upravo su državljani Ukrajine po broju izdanih boravišnih dozvola bili treća skupina stranaca u Hrvatskoj.