Novosti
HRVATSKA JE JEDNA OD PET ZEMALJA “NA ČEKANJU”

Složeniji odnosi EU-a i SAD-a usporili ukidanje viza za Hrvate
Objavljeno 15. prosinca, 2018.
U odbijenim zahtjevima za vizu prednjače hrvatski državljani s prebivalištem u BiH

Vize za Sjedinjene Američke Države nisu potrebne državljanima 22 zemlje članice Europske unije. Među pet zemalja EU-a čiji državljani bez vize još uvijek ne mogu u SAD je i Hrvatska. Preostale četiri su Bugarska, Rumunjska, Poljska i Cipar. Iako je i sama Unija pokušala utjecati na brže rješavanje toga problema, da bi spomenute zemlje ušle u program izuzeća od viza, moraju najprije ispuniti osnovni uvjet i sniziti postotak odbijenih zahtjeva za vize na manje od tri posto.

Iako je taj postotak za našu zemlju u padu, on je 2017. godine još uvijek iznosio 5,1 posto, što je ipak napredak u odnosu prema godini prije. Hrvatska i Cipar posljednjih su godina spominjani kao pozitivni primjeri, blizu ispunjenja formalnih kriterija za ukidanje viza. Iako se prethodnih godina činilo kako bi se to ubrzo doista moglo i dogoditi, usložnjavanje globalne geopolitičke situacije i češći prijepori između EU-a i SAD-a, čini se, ipak nas je malo usporilo na tome putu. Vize se, istina, danas mogu dobiti u relativno kratkom roku, pa i u tjedan dana, ali je cilj da ih više ne bude. U taj su se proces uključili i neki naši europarlamentarci, primjerice HDZ-ova Dubravka Šuica i SDP-ov Tonino Picula. Šuica podsjeća da je u više navrata, 2015. i 2016., apelirala na Europsku komisiju da poduzme mjere za ukidanje viza svim građanima u EU-u, kako bi građani svih zemalja članica podjednako uživali ista prava. Ove je godine ponovno podnijela pisani prigovor Komisiji i upozorila na važnost uvođenja bezviznog režima i eliminacije diskriminacije prema spomenutih pet država članica.

- Ovaj put posebno sam uzela u obzir načelo reciprociteta, prema kojem je Komisija do 12. travnja 2016. trebala uvesti vize za državljane SAD-a i Kanade jer te države nisu ukinule vizu za građane Hrvatske, Poljske, Bugarske, Rumunjske i Cipra, ali to nije učinila - ističe Šuica, dodajući kako je Hrvatska učinila sve u ispunjavanju svih zadanih kriterija, a jedini kriterij koji je neispunjen, kaže, već je spomenuti postotak odbijenih viza. "Važno je napomenuti kako je taj postotak 2016. iznosio 6,78, iz čega je vidljiv pozitivan pomak", zaključuje Šuica.

Ona također podsjeća kako se ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić sastala u rujnu u Washingtonu s američkim državnim tajnikom Michaelom Pompeom te naglasila da je pitanje viznog reciprociteta jako važno za hrvatske građane te potvrdila da i na hrvatskoj i na američkoj strani postoje volja i energija da se konačno pronađe rješenje. Time bi Hrvatska, dodaje, dobila status kao i ostale članice EU-a, a sklapanje takvog ugovora donijelo bi i gospodarski rast.

- Ministar Božinović u siječnju je boravio u Washingtonu, gdje se sastao s bivšim ministrom pravosuđa i bivšim glavnim državnim odvjetnikom Jeffom Sessionsom. Glavni zaključak njihova sastanka bio je da se suradnja između dvije države mora dodatno osnažiti, odnosno riječima Jeffa Sessionsa, moramo je podići na još višu razinu. U vezi s tim, dogovorena je suradnja s FBI-em i DEA-om, posebnom jedinicom američke policije, specijaliziranom za kriminal povezan s drogom - rekla nam je Šuica.

Tonino Picula pak ističe da je Europski parlament, kako bi taj problem uspješno bio riješen na razini cijele Unije, donio odluku kojom je Europskoj komisiji naložio da pregovara s vladom SAD-a oko postizanja punog viznog reciprociteta.

- Iz šire perspektive čini se kako su složeniji odnosi između EU-a i SAD-a u proteklih nekoliko godina, koji koincidiraju novim smjerom vanjske politike SAD-a u protekle dvije godine, te pregovore usporili i učinili ih zahtjevnijim - rekao nam je Picula. Prema njegovim riječima, najveći se dio odbijenih hrvatskih zahtjeva za vizu i dalje odnosi na zahtjeve hrvatskih državljana s prebivalištem u BiH. "Kad budemo unutar očekivanog postotka odbijenica, nema razloga da nakon završetka pregovora puni vizni reciprocitet ne bude postignut", zaključuje Picula.

Podsjetimo i kako obična turistička viza za SAD od travnja ove godine stoji 160 dolara te da nisu rijetka razmišljanja kako su glavna prepreka ukidanju viza za RH prije svega ekonomski, a tek potom sigurnosni razlozi. Naime, dio onih kojima američke vlasti odbijaju izdati vizu prije svega nemaju dovoljno jako financijsko zaleđe, stalan posao ili dugoročno riješeno stambeno pitanje. Stoga postoji razmišljanje kako bi se njihov turistički posjet lako mogao pretvoriti u ilegalno useljavanje i potragu za poslom. Godišnje se tako odbije oko 400 zahtjeva za vizu iz Hrvatske, no podatci govore, što spominje i Picula, da je dobar dio odbijenih zahtjeva podnesen od hrvatskih građana iz susjednih zemalja - prije svega BiH, ali i Srbije.

Igor Bošnjak
Dubravka Šuica

zastupnica u Europskom parlamentu

Europska komisija, iako predana cilju prioritetnog ostvarivanja viznog reciprociteta za sve članice, ostaje pri tome da bi privremena suspenzija ukidanja viza za državljane SAD-a trenutno bila kontraproduktivna i ne bi pridonijela cilju putovanja bez vize u SAD za sve građane EU-a.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STRUČNJACI O SIGNALIMA NOVE EKONOMSKE KRIZE

Strah od recesije u SAD-u, prve naznake i u Europi

2

PREDSTAVNICI SINDIKATA ZDRAVSTVA NEZADOVOLJNI

Ne odustaju od povećanja plaća, ali se pripremaju i započeti štrajk ako treba

3

MINISTRICA OBRAZOVANJA NAJAVILA

Spremno je sve što je nužno i važno za kurikularnu reformu