Predblagdanska potrošačka groznica davno je počela, zahuktava se, ali vrhunac tek slijedi. A prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, potrošnja u prosincu 2018. iznosit će oko 13,5 milijardi kuna, što je porast za čak milijardu kuna u odnosu na isto razdoblje lani. "To je najviša prosinačka potrošnja otkako se mjere ti podaci i koja će prvi put nadmašiti blagdansku potrošnju iz pretkrizne 2008., pri čemu se udarno razdoblje potrošnje očekuje od 19. do 24. prosinca", rekla je direktorica Sektora za trgovinu Tomislava Ravlić.

Ravlić također ističe kako će se najviše kupovati igračke, kozmetika, obuća i odjeća te delikatesni prehrambeni proizvodi, što potvrđuje da su građani ipak više okrenuti praktičnijim darovima, negoli luksuzu. Prema jednom od lanjskih istraživanja većina od 39 posto je, pritom, na blagdanske darove potrošila između 100 i 500 kuna, njih 31 posto 500 do 1000 kuna, dok je tisuću kuna premašilo svega devet posto ispitanih. Nažalost, svaki peti građanin prije godinu dana nije išao u blagdanski šoping, ili je za to u novčaniku imao skromnih sto kuna, a pretpostavlja se da će slično biti i ove godine. Konačno, tu je i vječno blagdansko pitanje. Je li blagdanski shoping potreba, navika, tradicija, ili pomodarstvo? Naravno, svega je tu pomalo, bez obzira na to što ima i onih koji upozoravaju da su najljepši darovi bez šopinga, ljubav, razumijevanje, trud i vrijeme. Jer svakog prosinca ista priča - sve obuzima blagdanska groznica darivanja.

U današnjem materijalističkom društvu podrazumijeva se da poklon mora biti "konkretan", i da se njegova vrijednost mjeri novcem. S druge strane, u vrijeme najveće potrošačke manije u godini, često se može čuti da su najbolje stvari u životu - besplatne. Premda se ta izreka "zloupotrebljava" i u raznim reklamama, u njoj je mnogo istine. Ljubav, razumijevanje, suosjećanje, trud - za to nije potrebna "robna razmjena". Ne morate nužno nešto kupiti za određenu cijenu, nego možete dati i ono što je neprocjenjivo - bar malo svoga vremena i dobre volje. Nerijetko to zvuči odveć patetično, ali je dobrodošao pozitivizam u kontekstu sveopćeg predblagdanskog i blagdanskog kaosa, stresa, trošenje novca i gubljenja živaca. Drugim riječima, dobro dođu pozivi na humanost, ljubav, razumijevanje, prijateljstvo, a ne samo druženje s novčanikom i jurišanje u shoping. No teško se oduprijeti prosinačkoj atmosferi u kojoj nas neman konzumerizma vreba iza svakog ugla, a melodije poput Jingle Bells mame u trgovine iz našeg "sokaka", ili u megacetre u gradu ili na periferiji. Jednostavno rečeno - božićna atmosfera sve podigne na višu raznu i novac se nemilice troši premda, nažalost, ima i onih kojima to ne pada na pamet, jer su ostali bez ičega - bez novca, posla, možda i stana, kuće..., pa im blagdane koliko-toliko spašavaju pučke kuhinje, Caritas, razne udruge, volonteri... I to je dio priče, ona tmurnija i surovija strana konzumerizma koja je tu, oko nas, više ili manje izražena u cjelini društva podijeljenog na bogate i siromašne.

Prema sindikalnim istraživanjima većina Hrvata ne može preživjeti bez zaduživanja, ali unatoč tome blagdanska groznica u prosincu povećava promet u trgovinama od 30 do 50 posto. No, otkud novac? Dio odgovora na to pitanje mnogi analitičari pronalaze i u činjenicu da Hrvati na štednji drže na desetke milijardi kuna! No, to je ipak neka druga priča, ali dobro je to znati i u ovoj prigodi. Što se pak povećane potrošnje tiče, direktorica Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić kaže kako je to rezultat rasterećenja plaća i njihova rasta kroz porezne reforme, koji su djelovali na optimizam građana, pa tako i na potrošnju. "Imali smo i dobru turističku sezonu, što također ide u prilog ovogodišnjem rekordnom prosincu", napomenula je, dodajući da će svoj doprinos potrošnji dati i povećanje neoporezivoga dijela za božićnice i regres, budući da je sve više poslodavaca odlučilo radnicima isplatiti dodatnu plaću, veće božićnice ili bonuse.

Bilo kako god, da dolazi Božić prvo nas podsjete trgovci, koji već nakon Dušnog dana, 2. studenoga, a neki još i prije, ukrase svoje prostore i izloge, i tako kreću s blagdanskom ponudom. I slobodno se možemo zapitati dolazi li nam to Božić svake godine sve ranije? A na nama je da do Nove godine, dakle puna dva mjeseca, samo trošimo i trošimo, koliko možemo i koliko imamo - novca. I tako svake godine, jer upravo je prosinac vrijeme kad konzumerizam trijumfira u cijelosti, sa svim svojim pozitivnim i negativnim odlikama. To, pak, što svećenici često kritiziraju božićnu shoping groznicu kojom ne slavimo Isusovo rođenje, nego razne trgovce, konzumerizmu teško da može nauditi. Etnologinja Zorica Vitez također navodi: "Za rasprodaju svega i svačega zlorabe se i likovi božićnih darovatelja: svetog Nikole i Djeda Božićnjaka. Užurbanost u predblagdansko vrijeme vidi se u cijeloj Hrvatskoj, a najveće gužve su u trgovačkim centrima i supermarketima. Pune vrećice ne daju naslutiti da je prosječna plaća samo 6500 kuna, a većini i niža. Ovdje se, naravno, možemo dodirnuti i uobičajenih pitanja gube li se i stari tradicijski običaji zbog sve izraženijeg konzumerizma, što bi Božić trebao biti, i je li doista to - ili se duh Božića zagubio negdje u supermarketu.

"Na televiziji su samo reklame za Djeda Mraza, a gotovo nigdje nema Svete obitelji. Mislim da se to zaboravlja... Konzumerizam izjeda Europu. Pojednostavljeno rečeno, što je standard viši, to je manje vjere, manji natalitet, i to je vrlo mjerljivo. Kršćanstvo nije protiv materijalnoga, ali jest za umjerenost, jest za primat duhovnog nad materijalnim", komentirao je za DW mons. prof. dr. Franjo Topić. "Ne bi trebalo prevladavati materijalno nad duhovnim. Evo i prijedloga da, kad netko kupi dosta robe za svoju obitelj, neka nešto odvoji i za nekog siromaha", dodaje zaključno.

Uzimajući sve u obzir, zaključak možemo svesti na nekoliko rečenica. Kad govorimo o suvremenoj, aktualnoj potrošačkoj kulturi, Hrvatska konzumeristički jest napredovala posljednjih godina, što ukazuje i na rast standarda, premda razdoblje otprije 2008. i dalje osataje nepremašeno "zlatno doba" potrošnje. Također nema dvojbe da su i Hrvati, bar onaj dio koliko-toliko novčano "potkovan", postalo dijelom internetskog konzumerističkog kupovnog raja pa iz inozemstva naručuju sve i svašta. I plaćaju danak, ako što pođe u krivo. A kad se radi o Božiću, zaključak bi mogao biti da smo izlažući se dragovoljno pošasti konzumerizma postali više siromašni duhom nego financijski.