Objavljeno 13. prosinca, 2018.
Lani je u Uniji zaposleno 228 mil. osoba od kojih je 33 mil. samozaposleno
Gotovo četvrtina samozaposlenih u Europskoj uniji u 2017. odlučila je pokrenuti vlastiti posao zbog povoljne prilike, pokazalo je najnovije izvješće europskog statističkog ureda. Prošle je godine u Europskoj uniji bilo zaposleno više od 228 milijuna građana, od kojih je njih 33 milijuna samozaposlenih, navodi Eurostat.
U anketi provedenoj u sklopu Europskog istraživanja o radnoj snazi u 2017. najviše je anketiranih samozaposlenih - njih 23 posto - kao razlog za pokretanje vlastitog posla navelo dobru priliku. Slijedi nastavak obiteljskog biznisa, što je kao razlog navelo 16 posto anketiranih na razini EU-a.
Među motivima za pokretanje vlastitog posla izdvajaju se i uvriježena praksa na određenom području (15 posto ispitanika), fleksibilno radno vrijeme i nemogućnost pronalaženja posla (po 11 posto) te zahtjev bivšeg poslodavca (dva posto).
Kao najveću teškoću u poslovanju samozaposleni navode administrativne prepreke (13 posto ispitanika), razdoblja bez klijenata, poslova i projekata (12 posto), kašnjenje plaćanja odnosno neplaćanje (također 12 posto ispitanika).
Među problemima izdvajaju i financijske teškoća (devet posto ispitanika), nedovoljan utjecaj na formiranje cijena (osam posto), izostanak prihoda u slučaju bolesti (također osam posto). Gotovo trećina samozaposlenih obuhvaćenih anketom nije imala nikakvih teškoća, prema rezultatima istraživanja za 2017. godinu. Anketa je također pokazala da je 77 posto anketiranih samozaposlenih u 2017. imalo dva ili više klijenata od kojih ni jedan nije bio dominantan.
Njih 18 posto bilo je upućeno na jednog dominantnog klijenta, a četiri posto nije imalo ni jednog klijenta, pokazalo je istraživanje. Povoljna prilika presudan je motiv u većini zemalja EU-a. U 15 zemalja EU-a najčešći je motiv za pokretanje vlastitog posla bila povoljna prilika, pokazuje Eurostatovo izvješće. Najviše je ispitanih samozaposlenih navelo kao razlog povoljnu priliku u Bugarskoj, 42 posto. Slijede Italija s 39 posto i Mađarska s 36 posto. U Hrvatskoj je također na prvom mjestu povoljna prilika koju je kao razlog navela četvrtina ispitanika. Po 23 posto anketiranih samozaposlenih u Hrvatskoj objašnjava tu odluku nastavkom obiteljskog biznisa. Eurostat je ostale razloge ispitanika u Hrvatskoj označio niskim stupnjem pouzdanosti zbog slabog odaziva na anketu. U Belgiji, Njemačkoj i Latviji najviše je samozaposlenih kao razlog navelo "uvriježenu praksu na određenom području" - njih 28, odnosno 21 i 20 posto. U Poljskoj, Grčkoj i Španjolskoj glavni je razlog bio nastavak obiteljskog biznisa, a u Rumunjskoj nemogućnost pronalaženja posla. U Austriji, Danskoj, Velikoj Britaniji, Luksemburgu i Francuskoj najviše je ispitanika navelo da su se za pokretanje vlastitog posla odlučili "iz drugih razloga". Na razini EU-a 28 posto samozaposlenih nije lani imalo nikakvih teškoća u poslovanju, pokazuje Eurostatovo izvješće. Najveći je udio njih potvrdio "glatko" poslovanje u Češkoj, 44 posto. Slijede Nizozemska s 42 posto, Velika Britanija s 41 posto te Švedska i Njemačka po 40 posto. U Hrvatskoj je 24 posto ispitanih samozaposlenih navelo da nije imalo nikakvih teškoća u poslovanju.
Kad je o riječ o situaciji u Hrvatskoj, na stranicama Glasa Slavonije gotovio redovito izvještavamo o poduzetničkim početcima. Nedavno smo pisali o 25-godišnjoj Anamariji Oršolić koja je u Osijeku otvorila bistro zdrave hrane.
- Prijavila sam se za samozapošljavanje zbog čega sam se ispisala s fakulteta jer sam morala biti aktivna na Zavodu za zapošljavanje prije poticaja koji svakako planiram završiti. Kad sam vidjela da u Osijeku nedostaje mjesta gdje se mogu kušati razne varijacije salata i shakeova, odlučila sam otvoriti "Green Land" i ponuditi razna zdrava jela i napitke – rekla je Anamarija.
S druge strane, samozapošljavanje nije rezervirano samo za osobe mlađe životne dobi. Osječanka Branka Zorko odlučila je napustiti stalan posao u jednoj od osječkih renomiranih tvrtki i odlučila se za vođenje vlastita obrta za uređenje interijera i eksterijera temeljnog na drevnom istočnjačkom umijeću uređenja životnog prostora. Općenito u Osijeku se dosta pažnje poklanja edukaciji nezaposlenih osoba upravo u smjeru samozapošljavanja, a savjete nudi niz potpornih institucija. Dario Kuštro/Hina
RH s najviše samozaposlenih bez dominantnog klijenta
Na razini EU-a više od četiri petine samozaposlenih nije se lani oslanjalo na jednog dominantnog klijenta. U svim zemljama EU-a udio samozaposlenih koji se u poslu nije oslanjao na jednog dominantnog klijenta bio je viši od 60 %. U 13 zemalja EU-a njihov je udio bio iznad prosjeka EU-a, a najveći u Hrvatskoj, gdje čak 91 % anketiranih samozaposlenih navodi da se nisu oslanjali na jednog dominantnog klijenta. Slijede Rumunjska s 81 %, te Španjolska i Belgija sa po 87 % anketiranih s dva i više klijenata od kojih ni jedan nije bio dominantan. Najmanji je udio samozaposlenih koji nisu ovisili o jednom klijentu bio u Mađarskoj - 67 %. Najveći je udio samozaposlenih koji nisu imali ni jednog klijenta zabilježen u Latviji i Rumunjskoj, po 18 %. Podatak za Hrvatsku označen je kao nepouzdan zbog slabog odaziva.