Kultura
DUBROVAČKI UMJETNICI U KAZAMATU

Umjetnici zagađeni i iziritirani vrevom, bježe iz Dubrovnika
Objavljeno 12. prosinca, 2018.
Guši ih vreva i način ophođenja prema Dubrovniku koji je predivan i harmoničan, ali je to zbog gužve teško doživjeti

Serijom fotografija, videoradovima, prostornim instalacijama, slikama..., predstavlja se trinaestero dubrovačkih suvremenih umjetnika osječkoj publici u Galeriji Kazamat. Nisu svi rođeni Dubrovčani niti su svi članovi HDLU-a Dubrovnik, nego su se prema zamisli kustosice Rozane Vojvoda uklopili u kontekst bavljenja temom Dubrovnika i koji su svojim životom i radom vezani uz ovaj grad. Izložba koja nosi naziv Rubovi grada, rubovi mora, svojevrstan je uzvratni ‘susret‘, nakon što su se prošle godine u rujnu Dubrovčanima predstavila četvorica osječkih umjetnika: Mario Čaušić, Robert Fišer, Vladimir Frelih i Domagoj Sušac, prema konceptu Igora Loinjaka.

Ideja o suradnji osječkog i dubrovačkog HDLU-a krenula je od samih umjetnika, a voditeljica Kazamata Kristina Marić sretna je što su izložbu uspjeli realizirati unatoč nedostatnim financijskim sredstvima. Napori su uloženi s obje strane, pa je čak sedmero umjetnika, od ukupno 13, koliko ih se na izložbi predstavlja, došlo na samo otvorenje i razgovor koji je otvorenju prethodio. Prema njihovim reakcijama oduševio ih je grad Osijek, Tvrđa, posjetitelji i njihove reakcije na izložbu.

Selekcija baš za Osijek

Kustosica Rozana Vojvoda sličnim se temama bavila već i prije, no ovu je selekciju radova i umjetnika namijenila isključivo osječkom Kazamatu. Koncepcijski se bavi rubovima Dubrovnika, u mentalnom smislu, ali i doista prostorno, jer su pomalo ‘zagađeni i iziritirani‘ vrevom i načinom ophođenja prema samom gradu, koji je predivan i harmoničan, ali je sve to zbog gužve teško doživjeti, pa se potreba za odmakom i traganjem za rubovima sama od sebe nameće, kako bi preživjeli - komentira Kristina Marić.

Kalendarska je godina na izmaku, a u Galeriji Kamazat spremaju se već za novu sezonu. Odmah na početku iduće godine osječkoj publici u Kazamatu predstavlja se tradicionalni projekt IWAGO grafičke radionice pod vodstvom Stanislava Marijanovića, u veljači je, također tradicionalno skupna izložba Bure baruta - na kojem predstavljaju mlade osječke umjetnike s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku (bit će to osma po redu), dok se u ožujku samostalno predstavlja Mario Kolarić, osječko-beogradski umjetnik koji je u listopadu boravio na rezidencijalnom programu u sklopu projekta MMML Studio Marija Matokovića.

Između vodstva HDLU-a Osijek i Grada Osijeka nedavno su "frcale" iskre, no sada je situacija, ističe voditeljica Marić, donekle mirna, ratne su sjekire iz prošlosti - zakopane.

- Želimo ići dalje lijepo i progresivno. Za sada su stvari dobre na riječima, no tko zna dokad će tako ostati. Konkretnih koraka i poteza još nema - realna je Kristina. Režijske troškove u atelijerima plaćaju sami umjetnici koji su ih dobili na korištenje, dok za Galeriju račune podmiruje Grad. Programe su u tekućoj godini uglavnom pokrivali zahvaljujući novcu koji su dobili od Ministarstva kulture, jer od Grada dobiju mnogo manje, ili samo za neke segmente programa. Zahvalni su i jednima i drugima, dodaje voditeljica. "Lakše su disali" za ovu izložbu, jer je uskočio i Grad Dubrovnik i njihov HDLU. Predsjednik HDLU-a Osijek u novom je mandatu Vinko Vidmar, koji, kao i voditeljica Galerije Kazamat, gotovo da ‘volontira‘, tj. rade za simbolične naknade iz entuzijazma. U tim uvjetima rade i oni koji izložbe fotografiraju, čuvaju, grafički oblikuju plakate i sl.
Podrška Grada

I u drugim gradovima Hrvatske društva likovnih umjetnika slično kotiraju, tj. financiraju ih njihove gradske strukture i MK-ovi.
- Drugi obično imaju bolju potporu Grada. Tu su zakazali oni koji su naš HDLU prije vodili, i to zbog niza okolnosti. Na tom trebamo raditi, na podršci Grada. I tamo je mnogo novih mladih ljudi i mislim da će komunikacija profunkcionirati i da će biti pozitivnih pomaka - nada se Kristina Marić.
Osim tih, muku muče i s uvjetima, točnije konstantnom vlagom, a što nikako ne pogoduje umjetničkim radovima. Jedno su vrijeme, dodaje voditeljica, imali odvlaživač, no slaba je korist od toga, jer je Galerija u staroj utvrdi i milijuni bi bili potrebni da se prostor dovede u bolje stanje, a za 10-ak bi se godina opet, upozorava Marić, vjerojatno vratili na isto, tj. današnje stanje.
Zbog (ne)uvjetnog prostora i umjetnička su ograničenja, svjesna je voditeljica.
- Prije otvorenja ove izložbe zvali su nas Dubrovčani i pitali jesmo li 100 posto sigurni da mogu donijeti tolike fotografije, jer su one jako osjetljive na vlagu. Potvrdili smo im iz dosadašnjeg iskustva da je stanje s vlagom takvo-kakvo jest, ali da radove slobodno mogu donijeti i da im se tijekom dva tjedna, koliko će biti izloženi u Kazamatu, ništa strašno ne će dogoditi. Ako se malo i uviju, nadam se da će imati razumijevanja - zabrinuta je Kristina Marić, dodajući kako se na slikarskim platnima zna dogoditi da se uhvati plijesanj na poleđini.
Ograničenje su im i bačvasti svodovi, pa je dvodimenzionalne radove teško uopće postaviti u takav prostor, no snalaze se.
- Ima to i svojih prednosti prostor, poput izazova, atmosfere i ‘duše‘ - pojašnjava Kristina Marić. Osječki su likovni umjetnici, pa i oni koji gostuju, pred još jednim izazovom, točnije nedostatkom izlagačkih kapaciteta u gradu. Odnosno, ima ih potencijalno dobrih, ali u njih treba uložiti mnogo novca. Industrijski prostori umjetnicima su atraktivni dugoročno. Volje i umjetnika ima, treba naći novca i načina.

Narcisa Vekić
Reagiranja na dubrovački ambijent
Vojvoda: Reagiranja na dubrovački ambijent, rubna i neeksponirana područja uključuju interpretaciju prostorne specifičnosti s naglaskom na izolaciju, tematiziranje eksploatacije javnog prostora i negativnih implikacija turizma, ali ponajviše „lirično“ tretiranje pejzaža koji postaje kanal osobne priče i dobiva duhovnu, metafizičku komponentu. Česta pojava, svojevrsni kuriozitet dubrovačke suvremene scene odabir je prostornog punkta koji se zahvaća kroz različite radove ili kroz duže razdoblje, u fotografskim serijama, mahom work in progress. Granice mora i neba, urbanih struktura/simbola i mora, rubna područja grada i pejzaža otvaraju prostore samoće...
SURADNJA OSIJEKA I DUBROVNIKA
Izložba predstavlja radove suvremene dubrovačke umjetnosti, a rezultat je suradnje HDLU-a Osijek i HDLU-a Dubrovnik te je realizirana uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH, Grada Osijeka i Grada Dubrovnika. Umjetnici koji do 23. prosinca izlažu u Kazamatu su Pasko Burđelez, Viktor Daldon, Marko Ercegović, Tina Gverović, Antun Maračić, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Luko Piplica, Ana Požar Piplica, Dina Rončević, Ivana Dražić Selmani, Slaven Tolj, Ivona Vlašić. Kustosica izložbe je Rozana Vojvoda. Uoči otvorenja izložbe održan je razgovor s autorima i kustosicom izložbe (sedmero ih se odazvalo pozivu te došlo na razgovor i otvorenje).
23. prosinca
ZADNJI JE DAN ZA POGLEDATI IZLOŽBU
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana