Galerija Klovićevi dvori je za adventski prosinac pripremila retrospektivnu izložbu slikara Vladimira Becića, jedne od najznačajnijih osoba hrvatske moderne umjetnosti.

Autori izložbene koncepcije su prof. dr. sc. Zvonko Maković i kustosica Iva Sudec Andreis.

Cilj je bio u atraktivnom likovnom postavu autora predstaviti Becićeve slike ponovo okupljene u Zagrebu nakon više od 30 godina, koliko je prošlo od posljednje retrospektive, i s nekim novim pojedinostima i tumačenjima revalorizirati Becićev iznimno plodan i bogat opus. Prema autorskoj koncepciji izvršen je odabir djela iz mnogih nacionalnih, inozemnih javnih i privatnih zbirki koja će predstavili cjelovito Becićevo slikarstvo moderne hrvatske umjetnosti - ističu organizatori.

Od prethodne Becićeve retrospektivne izložbe prošlo je 35 godina, a u posljednjih se desetak godina pojavio čitav niz njegovih nikada pokazanih remek djela koja u bitnoj mjeri, uz novu interpretaciju ovoga opusa, mijenjaju predodžbu o tom slikaru, ali i hrvatskoj modernoj umjetnosti prve polovice prošloga stoljeća.

Vladimir Becić nije nipošto nepoznat umjetnik iz prve polovice prošloga stoljeća. Uz Miroslava Kraljevića, Josipa Račića i Oskara Hermana čini skupinu koja je udarila temelje moderne hrvatske umjetnosti, a vezujući se više za München i kasnije Pariz, nego za Beč. Stoga i naziv ovih umjetnika „Münchenska četvorica“ ima u našoj povijesti umjetnosti i kulturi općenito razloga po kojima ih se obično pamti. Josip Račić i Miroslav Kraljević dobili su svojim novim retrospektivnim izložbama unazad deset godina novo značenje za našu znanost i kulturu. Herman je također donekle obrađen, a mjesto i uloga Vladimira Becića ostala je potisnuta na marginu - javljaju iz Galerije.

Tijekom 1. svjetskog rata Becić je boravio kao ratni reporter na bojišnicama u Srbiji i na jugu Balkana izvještavajući o ratnim zbivanjima francuske ilustrirane magazine (L‘Illustration). Tako se tim aspektom njegova djelovanja dobiva potpuno nova slika o Beciću koji će kasnije biti cijenjeni profesor Akademije likovnih umjetnosti, akademik i respektabilan građanski slikar.

Ovom izložbom Vladimira Becića želimo prikazati, pročitati i interpretirati na potpuno nov način, pri čemu novootkrivena djela i arhivska građa imaju važnu ulogu.

Ime Vladimira Becića jedno je od onih imena na kojima se temelje početci modernizma u hrvatskome slikarstvu. U likovnoj kritici i povijesti umjetnosti Becića se čvršće povezuje s Josipom Račićem, Miroslavom Kraljevićem i Oskarom Hermanom, generacijom hrvatskih studenata koja je istodobno studirala na istoj umjetničkoj akademiji, onoj u Münchenu, i njegovala iste, ili barem vrlo bliske, afinitete. Konstruiran je tako pojam „Münchenski krug“ kojim se umjetnost četvorice slikara nastojala pobliže odrediti, ne samo kao generacijsko nego i kao poetičko zajedništvo.

Kao bitnu osobinu koja povezuje Račića, Kraljevića i Becića kritika je isticala kako im je umjetnost kultivirana na rasponu od Maneta do Cézannea. Točnije, kritika je smatrala da je impresionizam njihova poveznica, ali i ishodišna točka. Dakako da je impresionizam u vrijeme javljanja tih umjetnika odavno prevladana opcija, ne samo u Parizu nego i u Münchenu, gradu njihova formiranja. U hrvatskoj likovnoj kritici pojam impresionizam počeo se, s dosta proizvoljnosti, rabiti i tridesetak godina prije nego što su Račić, Kraljević i Becić stupili na scenu. N.Vek.