Osijek
UGROZA OD POŽARA

Požar mogu izazvati i zaostala minska polja
Objavljeno 10. prosinca, 2018.
Prema Zakonu o zaštiti od požara 20 tvrtki mora imati svoje vatrogasce

Na području Osječko-baranjske županije u desetogodišnjem razdoblju, između 2007. i 2017. godine, zabilježeno je 1298 požarnih intervencija, dominantno na građevinskim objektima (800), potom na prijevoznim sredstvima (300) i naposljetku na otvorenim prostorima. U tom razdoblju evidentirano je i šest eksplozija (plina ili tehnološke eksplozije). U požarima i eksplozijama sedam osoba je smrtno stradalo, a 25 je lakše ili teže ozlijeđeno. Materijalna šteta procijenjena je na 30 milijuna kuna.

O procjeni ugroženosti od požara (i tehnološke eksplozije) diskustiralo se i na posljednjoj sjednici Županijske skupštine. U opsežnom materijalu (cca 300 str.) pripremljenom za ovu prigodu detaljno je, po različitim segmentima, dan pregled stanja.

Na području Osječko-baranjske županije, na temelju Zakona o zaštiti od požara, pravne osobe su razvrstane u četiri kategorije ugroženosti od požara. Kategorija ovisi o tehnološkom procesu koji se u njima odvija, vrsti materijala koji se u njima proizvodi, prerađuje ili skladišti, vrsti biljnog pokrova te vrsti materijala upotrijebljenog za izgradnju te o njihovu značenju. Na području županije nema ni jedne pravne osobe čije su građevine i prostori razvrstani u I. kategoriju, dok su u drugoj skupini razvrstani građevine i prostori 21 pravne osobe. Što znači da one moraju organizirati vlastite vatrogasne postrojbe i djelatnike zadužene za poslove zaštite od požara, a njihov broj ovisi o kategoriji ugroženosti od požara.

Potencijalne opasnosti
Jasno je kako je taj broj najveći za Grad Osijek, to se prije svega odnosi na HEP-ov pogon termoelektrane toplane i Inina skladišta, potom, u dijelu industrijske proizvodnje na Saponiju, Karolinu, Tvornicu šećera i Vodovod, potom i na institucije u kojima se okuplja puno osoba, prije svega to su KBC i HNK, te naposljetku "magneti" za mase - trgovački centri Emezzeta, Mercator, Avenue Mall i Portanova. Nadalje, u Belišću su to tvornica DS Smith, u Belom Manastiru mlinovi Belja, potom đakovački pogon drvne industrije Geli, kao i našički Natis. U Bizovcu su to Bizovačke toplice, u Čepinu uljara, a najmanji obveznik je u Divošu - Petrol plin.

Uz ovo, na području najveće slavonske županije stotinjak je tvrtki koje skladište veće količine zapaljivih tekućina i plinova. Primjerice imaju spremnike pogonskog goriva, motornih i drugih vrsta ulja, u proizvodnji koriste ljepila, boje, lakove i različite kemikalije, potom skladište zaštitna sredstava i umjetna gnojiva, pa naposljetku i sijeno i slamu.

Osječko-baranjska županija, što zbog svoje veličine, što zbog geografskog položaja, premrežena je različitom infrastrukturom koja je potencijalni izazivatelj požara. Primjerice cijela je županija plinoficirana, dakle razgranata je mreža magistralnih i distributivnih plinovoda. Potom je tu i cijeli niz elektroenergetskih postrojenje, manjim dijelom i naftovoda. Nije izostavljen ni tranzit, cestovnim, željezničkim pa i vodenim putem duž županije se gotovo svakodnevno obavlja transport opasnih tvari.

Prevencija i borba
Priprematelj materijala uzeo je u obzir i još jednu, od Domovinskog rata zaostalu, požarno potencijalnu ugrozu - preostali minski sumnjivi prostor. On se u ovoj županiji prostire na još oko 550 hektara, pretežito u Baranji.

Kao osnovno tu je sustav vodoopskrbe koji uključje vodovodnu i hidrantsku mrežu. Vanjska hidrantska mreža na području Županije izvedena je najvećim dijelom nadzemnim hidrantima, što zadovoljava propisane uvjete, ipak stoji i upozorenje kako razina opremljenosti hidrantima (pa makar i podzemnih) pojedinih područja naseljenosti nije zadovoljavajuća.

Pozitivna je stvar i to što je Osječko-baranjska županija, kao najveća, ali i najrazvijenija na istoku Hrvatske, pokrivena dobrom mrežom cestovnih prometnica (državnih, županijskih, lokalnih, nerazvrstanih), pa su pristupi glavnim područjima naseljenosti te industrijskim pogonima (kao objektima moguće ugroze) zadovoljavajući.

Okosnicu vatrogastva u Županiji čine Javne profesionalne vatrogasne postrojbe gradova, tri su JPVP-a - Beli Manastir, Našice i Osijek. U Belišću, Donjem Miholjcu, Đakovu i Valpovu su dobrovoljna vatrogasna društva sa 24-satnim dežurstvom. U Županiji je aktivno i 146 dobrovoljnih vatrogasnih društava (od kojih sedam u gospodarstvu) s više od 5000 vatrogasaca.

Dario Kuštro
30

milijuna kuna materijalne štete počinjeno je od požara u posljednjih deset godina na području OBŽ-a
ŠUMSKI POŽARI
Vrijeme povećane opasnosti za nastajanje šumskih požara su sljedeća godišnja razdoblja:

l u proljeće - kada se nekontrolirano spaljuje suha trava, granje i ostali biljni otpad, odnosno, pripremaju poljoprivredne površine za proljetnu sjetvu;

l tijekom ljetnih mjeseci, i to prije svega zbog velikih vrućina, odnosno povećanih temperatura zraka, zbog čega dolazi do zapaljenja suhe trave ili raslinja;

l u jesen - nakon obavljene berbe kukuruza
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
oglas