Dodatke prehrani možemo nabaviti u mnogim oblicima, kao klasične tablete, šumeće tablete, kapsule, u prahu ili u tekućem obliku, no jesu li oni uistinu nužni za zdravlje?

Dio nutricionista smatra da nisu. Među njima su i članovi Njemačkoga nutricionističkog društva DGE.

Dodatci prehrani, kako im i naziv kaže, dopuna su prehrani, pri čemu obično dopunjuju hranjive tvari nužne za život i za odvijanje metaboličkih procesa, a to su vitamini, mineralne tvari, aminokiseline, bjelančevine, masne kiseline... Oni mogu, ali i ne moraju biti vitaminskog i/ili mineralnog sastava. U tu skupinu dodataka prehrani pripadaju i proteinski praškovi.

Dakle, dodatci prehrani ovog tipa hranjive su tvari i mogu biti manjkave u svakodnevnoj prehrani zbog čega neki nutricionisti smatraju da ih valja dodati uobičajenim obrocima u obliku tableta, kapsula, prašaka itd. Nerijetko ih nazivaju nutraceuticima.

Glasnogovornica Njemačkoga nutricionističkog društva Antje Gahl kaže da zdravi ljudi neće biti ništa zaštićeniji od bolesti ako uzimaju nadomjestke te dodaje da uravnotežena prehrana sadrži sve što organizmu treba.

No, što ako vaša prehrana nije uravnotežena? Pomažu li suplementi i tada? Odgovor je opet ne, zato što oni nisu zamjena za uravnoteženu prehranu, tvrde stručnjaci.

"Kada primjerice jedete paprike, u organizam unosite puno više od vitamina C, odnosno on je puno iskoristiviji. U paprikama ima folne kiseline, vitamina B, magnezija i željeza. Potrošači nemaju nikakvog razloga vjerovati da u voću i povrću nema dovoljno hranjivih tvari", kazao je Seitz.

"Ako jedete raznoliku svježu hranu, vaš će organizam biti posve dobro opskrbljen svime što mu treba", naglasio je.

Izuzetak u ovom slučaju čine starije osobe koje se dovoljno ne kreću, trudnice ili dojilje i dojenčad.

Suplementi su eventualno potrebni osobama koje boluju od određenih bolesti, imaju razvijenu netoleranciju na neke namirnice te vegani. H