Magazin
USPOREDNI INTERVJU

Goran Buturac: Katastrofični pristupi neće pomoći Hrvatskoj u rješavanju nagomilanih problema
Objavljeno 8. prosinca, 2018.
DR. SC. GORAN BUTURAC, EKONOMSKI INSTITUT, PROFESOR NA ZAGREBAČKOJ ŠKOLI EKONOMIJE I MANAGEMENTA

Vezani članci

USPOREDNI INTERVJU

Božo Skoko: Još nismo naučili što znači imati vlastitu državu

TEMA TJEDNA: EUROPSKA HRVATSKA BALKANSKOG MENTALITETA (I.)

Svađamo se i kad nam je dobro i kad nam je loše

O aktualnim zbivanjima u hrvatskoj ekonomiji, gospodarstvu, poduzetništvu, novom proračunu, rastu BDP-a, ali i o radnom mentalitetu i odnosu prema radu, za Magazin govori dr. sc. Goran Buturac, voditelj Odjela za gospodarski rast, ekonomsku politiku i konvergenciju na Ekonomskom institutu Zagreb. Dr. Buturac također je predavač na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa i voditelj kolegija Makroekonomija. Autor ili koautor je trideset znanstvenih radova, dvije autorske knjige te znatnog broja stručnih radova i projektnih studija. Dosad je održao predavanja na brojnim znanstvenim konferencijama i stručnim seminarima u zemlji i inozemstvu.

Kako komentirate činjenicu da se obećanja da ćemo ulaskom u Europsku uniju postati "zemlja meda i mlijeka" nažalost nisu ostvarila?

- Očekivanja od ulaska Hrvatske u EU bila su velika. Dio njih išao je čak dotle da će samo članstvo u EU po inerciji riješiti dobar dio naših gospodarskih problema. Međutim, pokazalo se da je ulazak u EU donio jednu novu perspektivu za hrvatsko gospodarstvo i brojne šanse, ali i to da nitko neće doći i pomesti naše dvorište doli nas samih.

RIZIK IZBIJANJA KRIZE
Što se tiče ekonomskog razvoja Hrvatske, što je dobroga učinjeno, a što nije u proteklih pet i nešto više godina?

- Ono što je bilo dobro u posljednjih pet godina izlazak je Hrvatske iz recesije koja je bila dugotrajna i koja je imala izražene multiplikativne učinke u negativnom smjeru. Dobro je i to što Hrvatska iz godine u godinu uspijeva realizirati rekordne turističke rezultate. Također, nakon ulaska u EU poboljšan je izvozni rast. Sa stajališta proračuna dobro je da smo ga uspjeli konsolidirati, smanjiti deficit i javni dug. To se u konačnici odrazilo na poboljšanje kreditnog rejtinga i posljedično pad kamatnih stopa u gospodarstvu. Ono što nije dobro je da Hrvatska nedovoljno proizvodi. Gospodarski rast, kakav danas imamo, ne rezultira realnom konvergencijom prema zemljama Europske unije, nema važnije učinke na rast zaposlenosti i njime još uvijek ne možemo pokriti sve izdatke državnog proračuna za kamate. Hrvatska, od osamostaljena pa sve do danas, nije uspjela realizirati snažan gospodarski rast i punu zaposlenost. Konačni rezultat proces je iseljavanja, pogotovo mladih ljudi, koji je dodatno ubrzan ulaskom Hrvatske u EU.

U prošlom razgovoru za Magazin rekli ste kako RH nema dovoljno razvijenu kulturu poduzetništva i uspjeha. Je li to i koliko odraz i stanovitog socijalističkog mentaliteta kojeg se još nismo riješili?

- Da. Rekao sam da Hrvatska danas nema dovoljno razvijenu kulturu poduzetništva i uspjeha koji su u tržišnoj ekonomiji preduvjet stvaranja konkurentnog, uspješnog i snažnog gospodarstva. I da je to jednim dijelom rezultat našeg naslijeđa. Ali i brojnih nepravilnosti i netransparentnosti tijekom procesa tranzicije gospodarstva koji su znatno pridonijeli stvaranju loše slike o poduzetništvu i gubljenju povjerenja u ekonomiju. Kad smo kod mentaliteta i sustava vrijednosti, valja dodati da smo prije par godina, u Ekonomskom institutu Zagreb, proveli sveobuhvatno istraživanje o temi Kako pobuditi gospodarski rast u Hrvatskoj? Među ostalim proveli smo i ispitivanje na odabranom uzorku građana, gdje smo htjeli istražiti i određene aspekte sustava vrijednosti. Signifikantan je primjerice bio odgovor oko 40 posto ispitanih građana gdje oni zaključuju da se mukotrpan rad u Hrvatskoj ne isplati nego da su za uspjeh potrebni sreća i dobre veze.

Proteklih dana u tijeku je bila rasprava o proračunu. Po Vama, kakav je ovaj koji je predložila Vlada i koji je usvojen u Saboru, je li dostatno razvojni ili je u neku ruku kompromisni?

- Ekonomska politika Hrvatske svela se na pitanje proračuna. Međutim, Hrvatskoj je potreban sveobuhvatan program reformi kako bi se pokrenuo investicijski ciklus u zemlji, osigurao snažan gospodarski rast i u konačnici poboljšao životni standard naših građana. U našem javnom diskursu svjedoci smo svakodnevnih priča o reformama, no očito da najveći dio njih ostaje mrtvo slovo na papiru. Smjer fiskalnog rasterećenja gospodarstva predviđen proračunom poželjan je, međutim to je svakako nedostatno. Hrvatsko gospodarstvo danas se "guši" u velikim fiskalnim i parafiskalnim nametima. Potrebno je agresivnije porezno rasterećenje, a da bi se u tome uspjelo valja nam realizirati puno veće uštede na rashodnoj strani proračuna. I tu onda počinje priča o reformama, gdje nažalost nismo napravili znatnije iskorake.

INVESTICIJE SU PRIORITET
Mali zastoj u rastu BDP-a odmah se proglašava katastrofom i novom gospodarskom krizom. Pod sumnjom su i porezne olakšice Vlade, oporba i na to gleda kao na ishitrenu mjeru. Vaš komentar na sve to?

- U situaciji gdje hrvatsko gospodarstvo vapi za poreznim rasterećenjima, svaka Vladina mjera u tom pravcu je dobrodošla. Katastrofični pristupi neće pomoći Hrvatskoj u rješavanju nagomilanih problema. Očekivanja za sljedeću godinu donose usporavanje gospodarskog rasta u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Hrvatska će pritom imati najmanji rast u odnosu prema nama usporedivim zemljama Europske unije. Nastavak trgovinskog protekcionizma, mogućnost izbijanja migrantske krize, razilaženja unutar same Europske unije u rješavanju određenih vanjskopolitičkih problema... samo su neki od brojnih čimbenika koji donose nesigurnost i neizvjesnost u pogledu budućih ekonomskih kretanja. U takvim okolnostima, rizik izbijanja krize uvijek je prisutan. To dodatno naglašava važnost provedbe reformi u Hrvatskoj. Reforme kratkoročno traže žrtvu i odricanje, ali u srednjem i dugom roku osiguravaju snažniji gospodarski rast i konvergenciju prema zemljama Europske unije.

Ukupno uzevši - koje su reforme prioritetne i neizostavne, koja su to područja gdje se s reformama mora ići na dubinske promjene, da se tako izrazim?

- Hrvatskoj su potrebne veće uštede na rashodnoj strani proračuna. Valja dobro odvagati svaku kunu javnog novca prije no što se ona potroši. Smanjenje javnih rashoda preduvjet je da bismo mogli agresivnije rasteretiti gospodarstvo i potaknuti privatne investicije. Uz smanjenje fiskalnih i parafiskalnih nameta gospodarstvu prijeko nam je potrebna provedba strukturnih reformi. Prije svega reforme javne uprave, obrazovnog sustava, pravosuđa, zdravstvenog i mirovinskog sustava. Općenito, u Hrvatskoj je potrebno izgraditi bolje poslovno okruženje. Hrvatsku je potrebno pretvoriti u zemlju biznisa. Pri tome posebnu pozornost valja usmjeriti mlade poduzetnike, one koje prvi put ulaze na tržište i u svijet poduzetništva.

Kad se sve uzme u obzir, stoji li opaska da previše kukamo, a premalo radimo, da nam je odnos prema radu (čast izuzetcima, naravno) površan, nesustavan i "socijalistički", da stalno zazivamo pomoć države (brodogradilišta, recimo)...?

- Najveći dio problema hrvatskog gospodarstva proizlazi iz nedostatne proizvodnje. Podatak da se Hrvatska s realnom proizvodnjom i zaposlenosti još uvijek nije vratila na razinu iz predrecesijskih godina dovoljno govori koliki danak plaćamo neprovođenju reformi. Da bi se više proizvodilo, potrebno je više raditi. U odnosu prema nama usporedivim zemljama - novim članicama Europske unije, Hrvatska ima najmanju zaposlenost. Primjerice, stopa zaposlenosti u Estoniji je 79 posto, Češkoj 78,5 posto, Litvi 76 posto, Sloveniji 74 posto..., a Hrvatska je na dnu ljestvice novih članica EU-a, sa stopom zaposlenosti od samo 63,6 posto. Uz to, imamo i nepovoljan omjer broja zaposlenih i broja umirovljenika 1,25: 1. Da bi povećali zaposlenost i kreirali nova radna mjesta, potrebno je stvoriti znatno povoljnije poslovno okruženje. Porezna rasterećenja brutoplaća su hvalevrijedna. No, valja imati na umu da gospodarstvo nećemo razviti jačanjem osobne potrošnje, nego isključivo investicijama. Pokretanje investicijskog ciklusa preduvjet je realizacije snažnog gospodarskog rasta, zaustavljanja iseljavanja mladih ljudi i poboljšanja životnog standarda naših građana.(D.J.)
Reforme kratkoročno traže žrtvu i odricanje, ali u srednjem i dugom roku osiguravaju snažniji gospodarski rast i konvergenciju prema zemljama Europske unije.
Možda ste propustili...

INTERVJU: VIOLETA ŠUGAR/ROBERTA KONTOŠIĆ PAMIĆ, O MLADIMA I PODUZETNIŠTVU

Okosnica svega je poticajno okruženje u kojemu mladi mogu razvijati svoje potencijale

TEMA TJEDNA: NOVOGOVOR U POLITICI - KOREKTNOST, PRAVILNOST, ISPRAVNOST (I.)

Nekorektni prema političkim suparnicima i prema javnosti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana