Novosti
ANTE ŽIGMAN, PREDSJEDNIK UPRAVNOG VIJEĆA HANFA-E

Oporavak burze počet će s oporavkom realnog sektora
Objavljeno 7. prosinca, 2018.
Pozitivni rezultati turističkog i uslužnog sektora privlače investitore

O uvjetima za oporavak domaćeg dioničkog tržišta i nadzoru obveznih mirovinskih fondova u intervjuu za Hinu govorio je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman.

Novim zakonom o obveznom mirovinskom osiguranju propisima o mirovinskim fondovima bit će omogućeno ulaganje fondova u infrastrukturne projekte, start-upove... Koje su prednosti i nedostatci toga?

- Predložene promjene pred mirovinska društva stavljaju nove izazove jer nova ulaganja poput infrastrukturnih i start-up projekata podrazumijevaju i provođenje odgovarajućih analiza, kako s pravnog i operativnog tako i s aspekta rizika. Svaka liberalizacija sa sobom nosi i određenu odgovornost, pa su očekivanja HANFA-e, kao regulatora i nadzornika mirovinskih društava, u odnosu prema takvim potencijalnim ulaganjima velika. HANFA je spremna za takve promjene i u Zakon o obveznim mirovinskim fondovima ugradila je elemente koji daju mogućnost nadzora mirovinskih fondova gdje i kako ulažu novac budućih umirovljenika. Naime, obje kategorije ulaganja nedvojbeno mogu pomoći unaprjeđivanju hrvatskog gospodarstva, a start-up projekti posebice razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Ulaganje u takve projekte bit će zakonski regulirano te će se odvijati kroz regulirane platforme registrirane kod jednog od regulatora unutar EU-a, odnosno one platforme koje prihvaća HANFA. Cijeli proces morat će biti strukturiran tako da može biti kvalitetno nadziran, s obzirom na to da je riječ o javnim sredstvima svih umirovljenika, a pri čemu će HANFA imati važnu ulogu.

Hoće li te aktivnosti fondova zahtijevati i veći (stroži) regulatorni nadzor?

- Nove aktivnosti mirovinskih društava nedvojbeno će zahtijevati i složeniji i temeljitiji regulatorni nadzor. On ne mora nužno biti stroži, ali mora biti drukčije koncipiran, s obzirom na to da je riječ o novim ulaganjima i procesima, a samim time i o novim nadzornim praksama kojima će se mirovinski fondovi morati prilagoditi.

Potaknuti mlade

Kako pobuditi u građana, posebice mlađe dobi, potrebu za dodatnom mirovinskom štednjom kroz 3. stup, ulaganjem u fondove i dr., i što tu može učiniti HANFA kao regulator?

- Mladi ljudi već su zbog svoje dobi manje zainteresirani za problematiku mirovina, jer im se to čini vrlo daleko, i zato je jako važno raditi na njihovu osvješćivannju i povećanju financijske pismenosti. Važno je u svih građana, a posebno mladih, stvoriti svijest da se za svoj viši standard u mirovini moraju pobrinuti već sada, dok imaju primanja koja mogu ulagati za svoju budućnost. Zato je važno kontinuirano raditi na financijskom opismenjivanju, a čemu HANFA već nekoliko godina daje znatan doprinos. Uspostavili smo kvalitetne odnose s dosta visokoobrazovanih ustanova i srednjih škola te svake godine, samostalno ili u suradnji s našim partnerima, poput HGK-a, održavamo brojne edukacije i na taj način pridonosimo povećanju financijske pismenosti. Uz to, izradili smo nekoliko edukativnih brošura i kratkih videomaterijala koje besplatno distribuiramo, a dostupni su i preko internetske stranice HANFA-e. Podržavamo inicijativu unesenu u prijedloge mirovinskih zakona (ZOMF i ZDMF) da mirovinska društva svake godine moraju ulagati dio svojih prihoda u osnaživanje financijske pismenosti građana o individualnoj kapitaliziranoj štednji i dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.

Kako ocjenjujete situaciju na domaćem tržištu kapitala, koje posljednjih godina stagnira, i s tim povezanu situaciju u brokerskoj industriji?

- Hrvatsko tržište kapitala bilježi sličnu dinamiku kao i ostala usporediva tržišta srednje i istočne Europe. Tržišta kapitala u zemljama nove Europe pokazala su puno sporiji oporavak od tržišta zemalja stare Europe, koja su se znatno brže oporavljala nakon krize. Prema istraživanjima, posljedica je to nedostatka dionica na tržištu koje su vezane uz proizvodni sektor. To najbolje u Hrvatskoj pokazuju kompanije koje iza sebe imaju proizvodnju, pa je tako, primjerice, Podravka ove godine privukla velik interes ulagača. Drugim riječima, tržište kapitala ne može funkcionirati u odvojenom svijetu od realnog sektora, nego je ono upravo njegova refleksija.

Ima li naznaka da bi tržište kapitala moglo živnuti i otkud bi mogli doći poticaji?

- Oporavak tržišta kapitala počet će usporedno s oporavkom realnog sektora. Kada pogledate Zagrebačku burzu, onda se vidi da na njoj prevladavaju dionice iz turističkog i uslužnog sektora. Ti sektori imaju pozitivne rezultate i time privlače investitore.

Kada se realni sektor oporavi od situacije koju smo imali s Agrokorom i kada se pojave nove dionice vrijednih kompanija koje su preko noći nestale s tržišta, tada će živnuti i tržište kapitala. Dodatni poticaj mogao bi doći od države, koja bi mogla napraviti inicijalnu javnu ponudu neke državne tvrtke i za to je najbolji trenutak upravo sada. Uz sve to potrebno je vratiti povjerenje malih investitora. Nadamo se da će tome pridonijeti i nove ovlasti HANFA-e u dijelu poštovanja standarda financijskog izvještavanja. Svoj doprinos svakako će dati kvalitetno korporativno upravljanje izdavatelja i poboljšanje kvalitete objave propisanih informacija. Jedno od potencijalnih rješenja za oživljavanje tržišta kapitala nazire se u korištenju novih tehnologija, čija upotreba nezaustavljivo raste, a time se širi i spektar financijskih usluga i proizvoda temeljenih na novoj tehnologiji.
Može se i zaraditi

Što bi se trebalo promijeniti u investicijskoj klimi da mali ulagači počnu ponovno ulagati u rizičniju imovinu poput dionica?

- Potrebno je jačati povjerenje u tržište kapitala, na čemu trebaju raditi zajednički svi sudionici. Također, potrebno je poticati aktivno dioničarstvo, sudjelovanje na glavnim skupštinama, upoznavanje i prakticiranje prava dioničara te raditi na podizanju razine financijske pismenosti općenito, u odnosu prema financijskim proizvodima, ali i pružateljima usluga. Ulaganje na tržištu kapitala je rizik i svaki ulagatelj mora znati odrediti koliko je rizika spreman podnijeti te kada želi izići iz koje ulagačke pozicije. Potrebno je inzistirati na visokoj razini korporativnog upravljanja, kvaliteti objavljenih informacija i na kvalitetnim odnosima kompanija s njihovim ulagateljima. Bez obzira na stresna razdoblja koja se periodično pojavljuju, na tržištu kapitala može se i zaraditi, uz prethodnu edukaciju i upoznavanje s pravilima prema kojima tržište funkcionira.

Koji su potencijali doprinosa domaće osiguravateljske industrije razvoju domaćeg tržišta kapitala?

- U poslovanju osiguravajućih društava i njihovu utjecaju na tržište kapitala postoji još znatan potencijal rasta, osobito u segmentu ulaganja u dionice. Osiguravajuća društva danas imaju puno više slobode i prostora u ulaganjima nego što je to bilo prije i time imaju veću odgovornost, a mi očekujemo da politika ulaganja bude razborita i profitabilna. Izloženost osiguravajućih društava pojedinim vrstama ulaganja, prije svega državnim obveznicama, posljedica je prijašnje zakonske obveze ulaganja od minimalno 50 posto u obveznice, a ulaganja u ostale vrste imovine poput dionica, nekretnina i slično ovisila su o politici ulaganja samog društva. Međusobna povezanost tržišta kapitala i osiguravajućih društava važna je za razvoj tržišta kapitala i sigurnost ulaganja osiguravatelja. Svoju solventnost osiguravatelji pokrivaju i u uvjetima viših kapitalnih zahtjeva te se smjer i daljnji potencijal u tom segmentu svakako očekuje.

Koje su glavne novosti koje donose izmjene Zakona o osiguranju?

- Najveća novost odnosi se na režim i način distribucije osiguranja te obaveznu godišnju edukaciju distributera osiguranja u trajanju od 15 sati godišnje. To će osim društava za osiguranje obuhvatiti i gotovo 20.000 fizičkih osoba koje se bave distribucijom osiguranja i koje se trenutačno nalaze u registru HANFA-e. Jedna od važnih promjena odnosi se i na obavezu da svi posrednici u osiguranju moraju uspostaviti određene interne procedure za upravljanje proizvodima i procjene rizika svake police osiguranja te o tome voditi pripadajuću evidenciju, a s ciljem što kvalitetnije zaštite prava osiguranika. HANFA će uskoro donijeti pripadajući pravilnik kojim će definirati detalje, a koji će se, kao i više informacija, moći pronaći i na internetskoj stranici HANFA-e.

Slavica CVITANIĆ/H
Možda ste propustili...

MINISTAR ZDRAVSTVA O SMRTI DJEČAKA IZ METKOVIĆA

Milan Kujundžić: Propusta je očito bilo, trebalo je ranije intervenirati

SABORSKI ODBOR ZA OBRANU UPOZNAT SA SITUACIJOM

Čeka se odluka američkog Kongresa o izraelskim F-16

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana