U samo četiri dana osječki su vatrogasci imali čak tri intervencije požara dimnjaka, i to u Osijeku, Klisi i Višnjevcu, a od početka ložišne sezone bilo ih je šest. Usporedbe radi, u cijeloj prošloj sezoni Javna profesionalna vatrogasna postrojba Grada Osijeka zabilježila je 12 takvih požara do kojih ne bi ni došlo da se građani drže uputa dimnjačarske i vatrogasne službe.

- Puno puta dimnjak nije sagrađen u skladu sa strukom. Nailazili smo na dimnjake koji nemaju vratašca u tavanskom prostoru, na ispucale dimnjake, pa čak i na dimnjake kroz koje prolaze drvene grede, a što smo uočavali na starijim stambenim objektima - ispričao je zapovjednik osječkog JPVP-a Pero Čeman, ocjenjujući da je najopasnije kad produkti izgaranja ne odu u dimnjak, nego u stambeni prostor, a valja se držati i ostalih uputa.

Čeman tako naglašava da dimnjak mora biti ožbukan izvana i iznutra, određenog promjera, bez greda u konstrukciji, bez pukotina i s vratašcima od negorivog materijala, dok njegovo održavanje treba biti u suradnji s dimnjačarskom službom. Nikada se ne smije, upozorava naš sugovornik, drva pokušavati zapaliti benzinom ili kojom drugom zapaljivom tekućinom. Podsjetio je na slučaj iz 2013. kad je majka benzinom pokušavala zapaliti peć i pritom je dvoje djece izgorjelo.

Nadalje, Čeman ističe da je jako važno odmaknuti tepihe ili drva za potpalu ili kakav drugi zapaljivi materijal od peći, a važno je i nakon loženja zatvoriti vratašca. Katkad se, kaže, dogodi da građani ostave vrata otvorenim da bi bilo toplije, no ako žar padne na zapaljivi materijal, lako će i brzo doći do požara. Iznad peći nije dopušteno ni sušenje odjeće, a pepeo svakako treba odložiti u metalne kante, odnosno kontejnere.

- Požar plastičnih kontejnera nerijetko je izazvan odbačenim pepelom sa žari. Naravno, vrijedi i upozorenje da se dimnjak nipošto ne smije gasiti vodom, odnosno ulijevati voda u njega, nego eventualno u tavanskom prostoru izvan dimnjaka - kaže Čeman.

Kad su u pitanju peći na kruta goriva, naš sugovornik ističe i to da je bitno čvrsto fiksirati cijev u otvor dimnjaka, a uz redovito servisiranje peći na plin potrebno je koristiti originalne dijelove. Gumene se cijevi provjeravaju sapunicom ili to može učiniti stručna osoba - naglašava Čeman, dodajući da svaka gumena cijev ima svoj vijek trajanja i ne smije biti oštećena ili ispucala. I kod plinskih boca valja povesti računa i korištene ne skladištiti u stambenom prostoru, nego izvan njega. U slučaju da se osjeti plin, građani trebaju zatvoriti dovod plina, odnosno napustiti zadimljeni prostor, za sobom zatvoriti vrata i upozoriti susjede. Kod peći na kruta goriva potrebno je prigušiti dovod zraka, prestati ložiti i također izići iz prostora. Opasne su i električne grijalice koje se ne smiju prekrivati odjećom ili kakvim krpama. Važno je i ne ostavljati ih upaljenima bez nadzora, a nije uputno ni korištenje jeftinih produžnih kabela preko kojih se grijalica priključuje na struju. Kako ne bi došlo do još većeg broja intervencija u ložišnoj sezoni, Čeman daje još nekoliko korisnih savjeta.

- Osjetite li dim u prostoru, vrele zidove ili pak huktanje, odnosno vidite iskre koje padaju po krovištu, to je znak da nešto nije u redu i pokazatelj da treba reagirati. Svakako nas treba pozvati, a nipošto gasiti dimnjak vodom, odnosno ulijevati vodu u njega - ističe naš sugovornik, dodajući da je broj požara već u početku ložišne sezone dovoljan podsjetnik da treba poslušati stručne osobe.