Hrvatski pčelari, ali i potrošači željni pravog, hrvatskog meda su odahnuli. U praksi je zaživjela nacionalna staklenka za med koja kupcu jamči da je kupio hrvatski med. Oko 8000 pčelara s 450.000 pčelinjih zajednica godišnje ga proizvede 9000 tona, a pojedemo ga 2 kg po stanovniku. S oznakom Hrvatskog pčelarskog saveza (HPS), koji je njezin naručitelj, te serijskim brojem ona je i mehanizam kontrole.

Ministarstvo poljoprivede (MP) financira nabavu alata za njezinu izradu s 800.000 kuna, a izrađena je u četiri dimenzije.

Član Upravnog odbora HPS-a Željko Tomić kaže da će joj cijena u maloprodaji za proizvođača biti 1,80 kn. Pravo na njezino korištenje imaju pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka koji proizvode pčelinje proizvode na vlastitom gospodarstvu i stavljaju na tržište, te koji su upisani u Upisnik PG-ova ili Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog porijetla koje vodi ministarstvo.

– Broj staklenki po proizvođaču vezan je uz njegovu godišnju dojavu - kaže Tomić. To znači da maksimalni broj staklenki po korisniku utvrđuje HPS na temelju godišnje proizvodnje, 30 kg/košnici.

- Korisnik je obvezan staklenku puniti isključivo medom hrvatskog podrijetla u skladu s dobrom pčelarskom praksom - ističu u MP-u i nastavljaju da med pakiran u nju pri stavljanju na tržište mora udovoljiti standardima kvalitete prema Pravilniku o medu, on mora biti propisno deklariran, označen naljepnicom proizvođača s obveznom naznakom "zemlja podrijetla Hrvatska“. Staklenka mora biti označena i znakom "Med hrvatskih pčelinjaka“ u sklopu kojeg je naveden i jedinstveni broj kojim potrošači mogu provjeriti podrijetlo meda. U suprotnom, onome tko ju zloupotrijebi, slijede oštre sankcije i javna prozivka.

– Ako se pri kontroli korisnika i ovlaštenih distributera utvrde nepravilnosti, korisniku se zabranjuje kupnja i uporaba staklenke na dvije godine, a identitet mu HPS objavljuje na svojim stranicama - ističu u MP-u. Jer, njezino korištenje povezano je sa sustavom označavanja ‘Med hrvatskih pašnjaka’, tako da će na svakoj staklenci biti i jedinstveni broj kojim se svakog trena može utvrditi o kojem se pčelaru radi. Kontrolu radi HPS. - Da je staklenka ozbiljan mehanizam kontrole potvrđuje Slovenija, gdje ju još nitko nije zlorabio - kaže Tomić.
Kako se inače kontrolira med na tržištu? U MP-u odgovaraju da kontrolu standarda kvalitete i označavanja provodi Poljoprivredna inspekcija, a kontrolu zdravstvene ispravnosti Sanitarna inspekcija.Poljoprivredna inspekcija kontrolira med na tržištu tijekom cijele godine. Nadzori su u maloprodaji i u primarnoj proizvodnji, a utvrđuje se kakvoća meda te je li patvoren.
- Najčešće nesukladnosti parametara kakvoće odnosile su se na nedovoljan broj peludnih zrnaca i povećani udjel hidroksimetilfurfurala. Kod meda gdje je njihov udjel veći od dopuštenog doneseno je rješenje da se ne može prodavati za ljudsku, nego ishranu pčela te je podnesen optužni prijedlog. Kod meda gdje je utvrđen nedovoljan udjel zrnaca vrste bagrem u netopivom sedimentu doneseno je rješenje da se ne može prodavati kao uniflorni med, nego kao miješani te je podnesen optužni prijedlog - kažu u MP-u. Prema Zakonu o poljoprivredi za nesukladne uzorke u nekim slučajevima donesena je i zabrana ili povlačenje meda s tržišta. Prema tom i Zakonu o hrani kazne su 30.000 - 100.000 kuna za pravnu te 5000 - 10.000 kn za odgovornog, kao i za fizičku osobu. Tomić ocjenjuje da će trebati nešto vremena za prilagodbu staklenke među pčelarima, ali i kupcima. Suzana Župan