Kultura
VALENTINA RADOŠ, KUSTOSICA SLAVONSKOG BIENNALA

Ravna ploča - obračun umjetnosti sa zabludama
Objavljeno 4. prosinca, 2018.
Nagrada samostalna izložba u produkciji MLU-a nosit će ime Vlastimira Kusika

Odabrana za 26. izdanje Slavonskog biennala, pred nama su djela koja nisu samo umjetnička. Pojedina od njih su modeli stvarnosti koju umjetnici laboratorijski skrupulozno analiziraju i interpretiraju u nizu vizualnih metafora, govoreći o rodnoj nejednakosti, opstanku prirodnih znanosti, životu koji se odvija na rubu civilizacijskih normi ili izvan njih. Očekuju nas mirisi i zvukovi javnog prostora, pa zatim "bilješka" u izložbenom prostoru gdje je izveden pokret kojim je povezano nekoliko razina prostorne i vremenske stvarnosti - ulomak je to iz predgovora koji je u povodu izložbe 26. slavonskog biennala napisala Sandra Križić Roban, a koja će u četvrtak, 6. prosinca, u 19 sati biti otvorena u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku. Kustosica i članica peteročlanog ocjenjivačkog suda viša je kustosica MLU-a Valentina Radoš.

Već naslov intrigira i provocira.

- Predsjednica žirija Sandra Križić Roban u svom predgovoru kaže: "Pseudoznanstvena uvjerenja više ne izazivaju čuđenje jer svoju smo budućnost potrošili, ne obaziremo se ni na rastapanje ledenjaka ni na opožarene gradove. Svjedočimo fragmentaciji društva, izolaciji i gubitku stvarnih socijalnih odnosa, stanju kojemu je pripomoglo intenzivno korištenje interneta, i to ponajprije stvarajući privid da smo stalno dostupni, povezani i umreženi." Dakako da je to naslov ili naziv koji ima jako široko polje mogućih i nemogućih tumačenja. Ovim pomalo bombastičnim, ali i realnim naslovom pozvali smo umjetnike i umjetnice da se očituju što to za njih znači stvarnost. Kako se oni obračunavaju sa zabludama, kako ih detektiraju, definiraju, tumače te u nastavku toga što je za njih pojam istine. Živimo u vrijeme brzog učenja, gdje je trajno i objektivno znanje ponekad i upitno. Jedna od poruka ovoga izdanja Slavonskog biennala je to da se pitamo, svatko od nas, što smatramo istinitim, na kojim premisama to temeljimo i kolika je vjerojatnost da je naša istina nečija neistina. Od prvog Biennala, koji je održan u Osijeku, prošlo je točno pola stoljeća. Godina 1968. u svjetskoj je povijesti ostala zabilježena kao revolucionarna, koja je u mnogočemu promijenila nas i naš svijet. Godina nakon toga, 1969., obilježena je prvim čovjekovim koracima na Mjesecu i optimizmom u napredak ljudske kulture i znanosti. Danas, kao usporedba, neki ljudi vjeruju da je svijet ravna ploča i da je sve što smo do sada smatrali činjenicama tek laž i obmana.

Kakvu važnost ova manifestacija, s više od pola stoljeća kontinuiteta, ima za Osijek i MLU?

- Mislim da je Slavonski biennale važan i za Osijek i za naš Muzej ne samo zato što nas pozicionira na mapi relevantnosti u svijetu umjetnosti nego je i sjajna prilika da se publici prikaže i približi suvremena umjetnost. To je u krajnjem slučaju i naše poslanje. Za mene osobno, to je velika ljubav – volim raditi s umjetnicima. Za kustosa je dio kreativnoga procesa kada se uključimo i stvaramo nešto novo u postavu izložbe. To posebice vrijedi za velike i komplekse skupne izložbe kakva je i Biennale, a ovo je već peto po redu na kojemu sam kustosica.

Za izložbe ovakvoga tipa važnu ulogu igra žiri.

- Dugogodišnja je naša praksa da u žiri pozovemo istaknute stručnjake iz svijeta umjetnosti, i to su uglavnom kolege i kolegice povjesničari umjetnosti, likovni kritičari, ali, važno je napomenuti, i umjetnici. Ove je godine dr. sc. Sandra Križić Roban predsjednica, a uz nju i mene u žiriju su i viša kustosica iz riječkog MMSU-a Sabina Salamon, likovna kritičarka Jelena Pašić te umjetnica i dobitnica Grand prixa na prošlom Biennalu, Ana Mušćet.

Biennale nije samo izložba. Uvijek ga prati mnogo aktivnosti.

- Za trajanja izložbe, a to je sve do kraja veljače sljedeće godine, pripremit ćemo cijeli niz popratnih događanja uz Biennale. To su stručna vodstva na koja su naši sugrađani već naviknuti, susreti s autorima i predavanja. O svemu ćemo, naravno, redovito i obavještavati naše posjetitelje.

Narcisa Vekić
Njemačka, Francuska, Austrija, BiH
U fokusu su ipak umjetnički radovi i njihovi autori.- Izlaže 33 autora i autorica s jednakim brojem radova. Od njih su četvero iz Osijeka, a većina ostalih iz raznih dijelova Hrvatske. Nekoliko je radova umjetnika izvan naših granica: iz Njemačke, Francuske, Austrije i BiH. Svi su umjetnici odgovorili na postavljena pitanja, svatko u svom mediju i svom izričaju. Zastupljeno je slikarstvo, kiparstvo, crtež, grafika i naravno multimedija, s obzirom na to da je Slavonski biennale izložba koja predstavlja suvremenu likovnu umjetnost. Svi su radovi između sebe različiti, neki se referiraju izravno na naslov izložbe, dok neki diskurs šire na političke, socijalne, rodne i materijske sfere. Jako sam zadovoljna kvalitetom radova, koja je, kao i na dosadašnjim izložbama, iznimno visoka. U postavu, koji dovodim do završetka ovih dana, radovi će međusobno komunicirati ne samo nalazeći se u istim prostorijama nego i kroz promatrača koji se u našu priču uključuje i iščitava ju. Kako smo mi kustosi svoj stav iznijeli u natječaju za izložbu, tako se nadamo da će ljudi koji izložbu posjete također pronaći poticaj i svoje stavove formulirati.
SJEĆANJE NA VLASTIMIRA KUSIKA
Nisu presudne i jedino važne, ali su itekako na cijeni i umjetnici se ipak za njih bore. Nagrade!- Nagrade koje se tradicionalno dodjeljuju su Grand prix, tri jednako vrijedne Ex aequo i priznanje. Na prošlom smo Biennalu, 2016., utemeljili i jednu novu nagradu - samostalnu izložbu u produkciji MLU-a u sljedećoj programskoj godini. Od ovoga izdanja Slavonskoga biennala ta će nagrada nositi ime Vlastimira Kusika, našega nedavno preminuloga muzejskoga savjetnika u mirovini, koji je bio dugogodišnji kustos Slavonskoga biennala i čije je ime nezaobilazno u Osijeku, Slavoniji, pa i daleko šire, posebice kada govorimo o suvremenoj umjetnosti. Na ovaj smo način željeli obilježiti njegov prinos i sjećanje na njega.
33

autora i autorica odabrao je žiri za predstavljanje u MLU
6. prosinca
U 19 SATI JE SVEČANO OTVORENJE
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana