Udruženje stanara grada Osijeka na raspolaganju je građanima svake srijede od 17 do 19 sati, i to već 25 godina, koliko se Savjetovalište u sklopu udruge trudi pomoći suvlasnicima stambenih zgrada da nađu zajednički jezik i izbjegnu sudske sporove. A od kada je Udruženje svoj rad preko internetske stranice i komunikacije elektronskom poštom učinilo dostupnim na višoj razini, bilježi sve veći broj savjetovanja suvlasnika iz cijele Hrvatske. Pomoć i pravno utočište u svezi s problematikom stanovanja tako u Savjetovalištu osječkog Udruženja traže suvlasnici iz svih slavonskih gradova, ali i Dubrovčani, Splićani, Čakovčani, pa i Zagrepčani. Razlog - u moru udruga u Hrvatskoj se malo tko bavi ovom specifičnom problematikom.

- U posljednje nam se vrijeme javljaju ljudi iz Pule, Našica, Dubrovnika, Zagreba, Čakovca, Donjeg Miholjca, Splita i puno drugih gradova. Osjeća se nedostatak pomoći u sektoru stanovanja. Pitamo sve njih zašto pomoć traže baš od nas kao osječkog savjetovališta, a oni odgovaraju da se u svojim sredinama nemaju komu obratiti za pomoć. No valja napomenuti kako smo mi prije svega Savjetovalište za naše članove, koji plaćaju članarinu 40 kuna godišnje i tako održavaju Udruženje na životu. Međutim, nikoga ne odbijamo, pomažemo svima i to savjetima koji se ne mogu pronaći vjerojatno nigdje drugdje jer je problematika stanovanja regulirana nizom propisa u kojima se nije lako snaći. Nadamo se samo da će nas u tom kontekstu prepoznati lokalna zajednica kao uistinu društveno odgovornu udrugu koja puno toga pruža građanima - kaže Vlasta Auguštin, predsjednica Udruženja stanara Osijek. Dodaje kako su, neovisno o sredini iz koje dolaze, problemi suvlasnika slični. Svagdje se kao najveći problem navode poremećeni odnosi u zgradi između suvlasnika, ali i između suvlasnika i predstavnika suvlasnika, na čiji se rad u svim sredinama samo nižu pritužbe.

- Osnovni je problem što većina suvlasnika još uvijek misli kako je predstavnik suvlasnika tu samo za plaćanje računa za zgradu i da se brine oko popravaka. To nije točno. Uloga je predstavnika suvlasnika danas jako važna, on ispunjava niz zajedničkih obveza suvlasnika, među kojima je najvažnija da nađe zajednički jezik sa stanarima. Bez toga zgrada ne može funkcionirati kako treba. No tu je i posve drukčiji problem, činjenica da je većina predstavnika stanara nezaintresirana za svoju ulogu - misle da dobro rade svoj posao, a u 90 posto zgrada u Hrvatskoj situacija ne ‘štima‘. Stanari nam iznose svoje probleme sa suvlasnicima i govore kako ne mogu pronaći zajednički jezik sa svojim predstavnikom. Jedan od najčešćih konkretnih problema s tim u vezi je činjenica da predstavnik suvlasnika ima ovlasti i dužan je trošiti novac iz pričuve svih stanara. I svaki stanar, bilo da pripada u onu skupinu od 51 i više posto koja je pristala da se zajednički novac za nešto potroši ili ne, mora biti obaviješten kako je neka investicija učinjena, da je zajednički novac potrošen na nešto, uz jasan izvještaj na što točno. Predstavnici najčešće skupe potpise 51 posto suvlasnika, druge i ne pitaju, zalijepe na oglasnu ploču papirić na kojemu piše da će se u zgradi, primjerice, ugrađivati nova zvona ili postavljati videonadzor i misle da su time svoj dio posla obavili. Svi moraju biti informirani i sve ih se treba pitati, o takvim stvarima održati sastanak, ljudima treba objasniti na što se troši zajednički novac - objašnjava
Auguštin.

Dodaje i kako uz brojne međusobne sličnosti pojedine sredine imaju i samo sebi svojstvene probleme. Uz to, na nacionalnoj razini Udruženje bilježi čitav niz specifičnih situacija suvlasnika. Mnoge od njih čine se nerješivima i generiraju sukobe.

- Prijete tužbama, stvara se loša klima i sporovi na sudu koji su dugotrajno teško rješivi. Mi svojim posredovanjem zapravo izbjegavamo to da razmirice između suvlasnika ili suvlasnika i predstavnika stanara završe na sudu. Vodimo ljude kroz probleme i pomažemo im da izbjegnu sudove. Uvijek ima mjesta za dogovor i za kvalitetno rješavanje problema izvan sudnice. Pristojnim se pristupnom u većini slučajeva može postići da susjed bude manje ‘zločest‘ - kaže Auguštin.