Od 1. siječnja minimalna netoplaća u Hrvatskoj bit će povećana s 2752 kune na 3000 kuna, odnosno za 248 kuna ili 9 posto.

Objavljujući tu vijest na sjednici Vlade u petak premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je riječ o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

"Brutoiznos koji je danas 3440 kuna bit će 3750 kuna, odnosno viši je za 310 kuna", rekao je Plenković.

Naveo je i kako će u eurima minimalna plaća iznositi 404 eura neto, odnosno 505 eura bruto. Uspoređujući taj iznos s drugim zemljama srednje i istočne Europe, Plenković je naveo da je prema Eurostatu iz srpnja u Hrvatskoj u tom trenutku minimalna brutoplaća bila 464 eura, a ona je već tada bila veća nego u Bugarskoj gdje je 261 euro, Litvi gdje je 400 eura, Rumunjskoj gdje je 407 eura, Latviji gdje je 430 eura i Mađarskoj gdje je 445 eura. Nakon ovog povećanja minimalna brutoplaća u Hrvatskoj bit će od Nove godine veća nego u Češkoj gdje je 469 eura, Slovačkoj i Poljskoj gdje je 480 eura i Estoniji gdje je 500 eura.

Dodao je da je poslana važna poruka da Vlada želi dostojanstven život sugrađana koji imaju najmanja primanja. "Za nas je načelo solidarnosti i društvo u kojemu se brinemo o najugroženijima izrazito važan i bitan aspekt djelovanja", rekao je te naveo kako, prema procjenama Ministarstva rada i mirovinskog sustava, oko 37.000 ljudi trenutno prima minimalnu plaću.

Plenković je podsjetio da su u prve dvije godine mandata dvaput povećali minimalnu plaću za po pet posto, što je kumulativno oko 10,25 posto, uz dodatnih 3,3 posto povećanja nakon što su izuzeli prekovremeni rad, rad nedjeljom i blagdane. "Prije ovog povećanja ona je u našem mandatu podignuta za 13,6 posto u odnosu prema 2016. To je već do sada bilo najveće povećanje, a s ovim povećanjem ukupno ćemo od početka našeg mandata neto povisiti minimalnu plaću za 504 kune, i to je 23,9 posto. To je gotovo za četvrtinu", istaknuo je premijer. Naveo je i da se udio bruto minimalne plaće u prosječnoj plaći osjetno povisuje, i to na 44,85 posto u 2019. godini.

Plenković je naglasio da su pritom razmišljali o efektu te odluke na poslodavce. Predviđene su određene kompenzacijske mjere jer Vlada, kaže, ne želi da izazov povećanja troškova rada dovede do negativnih posljedica ni za poslodavce niti za zaposlenike. "Obično se ova minimalna plaća primjenjuje u tekstilnoj, drvnoj, kožnoj i metalnoj industriji, stoga ćemo u 2019. zadržati umanjenje osnovice za obračun doprinosa za 50 posto za one radnike koji su tijekom 2018. imali ugovorenu minimalnu plaću, a od 2020. će ta olakšica biti smanjena za pola", istaknuo je.

Osim fiskalne olakšice pripremili su, kaže, i paket mjera usmjerenih na očuvanje radnih mjesta, a to znači da će u sljedećoj godini omogućiti korištenje do 1,5 milijuna kuna potpora malih vrijednosti, a u 2020. financijski izdašnije potpore radi očuvanja i otvaranja novih radnih mjesta.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić istaknuo je kako je povećanje minimalne plaće velik iskorak. Pripremljen je i paket mjera za očuvanje radnih mjesta. Poslodavcima će se 2019. omogućiti potpore do milijun i pol kuna, a od 2020. i izdašnije potpore za očuvanje i otvaranje radnih mjesta.

Tom balansiranom politikom želi se građanima na minimalnoj plaći osigurati dostojanstveniji život, a poslodavcima osigurati konkurentnost da ne dolazi do otpuštanja, dodao je Pavić te zaključio: "Od 1. siječnja iduće godine tako ćemo imati veću minimalnu plaću od devet zemalja EU-a. Mislimo da ovim pridonosimo ostanku naših ljudi u Hrvatskoj, ali i dostojanstvenijem životu naših građana na minimalnoj plaći."