ĐAKOVO

Nakon više desetljeća, a kada ih je, najčešće – nametnuli su to i neki poznati knjiški naslovi - u osobi kakvog osebujnog mještanina, imalo svako selo, mjesto, poljari se vraćaju na đakovačke njive i poljske putove, da na oku imaju njihov red, održavanje, privođenje zemlje svrsi.

Nagovijestio je to dnevni red sjednice Gradskog vijeća sazvane za petak, 30. studenoga, a na kojem je i Prijedlog odluke o službenoj odori i službenoj iskaznici komunalnih, prometnih i poljoprivrednih redara. Potvrdila je to i pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu i turizam Grada Đakova Sanja Rogoz Šola, pozivajući se na Odluku o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina na području Grada Đakova, a čiji će se prijedlog također naći na sjednici GV-a u petak, i to kao ‘prethodnica‘ prijedlogu odluke o službenim odorama redara. U prijedlogu Odluke o agrotehničkim mjerama, propisan je nadzor nad njezinim provođenjem, a gdje su definirane i obveze poljoprivrednog redara.

- Zasad će to vjerojatno biti jedan čovjek koji će s radom početi iduće godine, i to samo za područje grada Đakova - kaže Rogoz Šola. Nastavlja, poljoprivredni redar nadzire provedbu agrotehničkih mjera, je li poljoprivredno zemljište privedeno svrsi, uklanja li se ambrozija s njega, jesu li kanali protočni i drugo. Dok će đakovački poljoprivredni redar djelovati samo na području grada, više općina Đakovštine, a koje imaju manje zemljišne fondove, kaže načelnica Trnave Irena Mikić Brezina, razmišljaju, s obzirom na svoj fiskalni kapacitet, da za ovom službom posegnu zajednički, a što zakon dozvoljava.

– Nas više općina, Trnava, Levanjska Varoš, Gorjani, Strizivojna… okvirno je razgovaralo o tome hoćemo li takvog redara angažirati zajednički ili zasebno - kaže Mikić Brezina. Satnica Đakovačka, pak, kaže načelnik Željko Šimić, neće ga uvoditi. Poljar (opet) stiže na đakovačke njive u trenutku kada je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu raspolaganje državnom zemljom vraćeno jedinicama lokalne samouprave (JLS) te kada one imaju obvezu i da prate drži li se korisnik, zakupnik državnih tabli, svoga gospodarskog programa na osnovi koji je i prošao na natječaju. Zakon o poljoprivrednom zemljištu iz 2018., kao i onaj iz 2013., ukazuju u Ministarstvu poljoprivrede, govori i o poljoprivrednom redaru, da, osim općih uvjeta, za prijam u službu mora imati najmanje SSS poljoprivredne struke.

Ako JLS ima manje od 5000 hektara poljoprivrednog zemljišta, poslove vezane uz nadziranje provođenja odluka o agrotehničkim mjerama obavljaju poljoprivredni redari, stoji u Zakonu iz 2018. Ovlašteni su rješenjem narediti fizičkim i pravnim osobama radnje u svrhu provođenja odluka o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina te o poduzetim mjerama redovito izvještavati Poljoprivrednu inspekciju.

– Obveza mu je jednom godišnje, do 31. ožujka, za prethodnu godinu dostaviti izvješće o primjeni agrotehničkih mjera - dodaje Rogoz Šola.

Član IO-a HPK, Piškorevčanin Matija Brlošić, kaže da su poljari s njiva nestali 1970-ih.

– Bilo je to doba mjesnih zajednica. Svaka je imala svog, a zadaća je bila da hodaju po polju, čuvaju njive, urod, da se na njima ne pravi šteta, ne baca smeće. Jurili su za stokom kada bi pojurila u nečije polje - prisjeća se Brlošić. Nestali su kada je pao broj stoke, kada se stalo s njezinim čuvanjem i napasivanjem.

– Uvođenje poljoprivrednih redara dobra je stvar i za njive i poljske putove i za kanale - pozdravlja Brlošić, očekujući od te službe da sprječava bacanje smeća uz poljske putove, u kanale, da se kosi ambrozija, kontrolira protočnost kanala, a obradivo zemljište privodi svrsi.

Na problematiku poticaja u poljoprivredi, tj. obrađuje li njihov korisnik uredno površinu za koju ih prima, redar neće imati ingerencije; njome se bavi Agencija za plaćanja.