Jedan od razloga raširenosti nasilja nad ženama i u Hrvatskoj i u cijelom svijetu su patrijarhalni društveni odnosi, stoga je nužno raditi na ravnopravnosti spolova da bi se to nasilje smanjilo, rečeno je u petak na predstavljanju publikacija o postupanju u slučaju seksualnog nasilja te uklanjanju diskriminacije žena, a u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25. studenoga.

"Nasilje nad ženama - obiteljsko i seksualno - toliko je rašireno, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, i globalni je problem. Sve međunarodne organizacije pokušavaju pronaći rješenje kako to nasilje suzbiti, no to ide vrlo sporo", rekla je ravnateljica Vladina ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin na predstavljanju publikacija "Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja" i "Opća preporuka br. 35 UN-ova Odbora za uklanjanje diskriminacije žena o rodno utemeljenom nasilju nad ženama".

Navela je i zastrašujućim ocijenila podatke o nasilju nad ženama iz studije Agencije za temeljna prava Europske unije iz 2014., prema kojima je jedna od tri žene iz EU-a doživjela fizičko ili seksualno nasilje u dobi nakon 15. godine. "Jedan od razloga raširenosti nasilja nad ženama i kod nas i cijelom svijetu su patrijarhalni društveni odnosi i to što muškarci i žene nisu ravnopravni. Trebamo raditi na ravnopravnosti spolova da bi se nasilje smanjilo", poručila je Radin.

Istaknula je da "Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja" koji je Vlada RH donijela u srpnju ove godine, točno propisuje koje su obveze nadležnih tijela za suzbijanje nasilja nad ženama, konkretno koje su obveze MUP-a, Ministarstva pravosuđa, zdravstva, znanosti i obrazovanja i DORH-a. Dodala je da je protokolom, koji je usklađen s Istanbulskom konvencijom te je jednim dijelom i implementacija Istanbulske konvencije, točno propisano što naša ministarstva moraju raditi u slučaju bilo kojeg oblika nasilja nad ženama te ih obvezuje.

Tiskan je u tisuću primjeraka, a cilj je da dođe do svih tih institucija, napominje Radin, koja je izrazila nadu da će koristiti u smislu da nasilja nad ženama, djevojčicama i djevojkama bude što manje.

Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula rekla je da seksualno nasilje pripada najtežim oblicima kaznenog djela, ali s najmanjim brojem prijava, a ostavlja razorne posljedice ne samo za žrtvu nrgo i za njezinu obitelj i društvo u cjelini. Navela je kako statistike govore da će jedna od pet žena tijekom života doživjeti silovanje ili pokušaj silovanja. Istraživanje koje je 2005. provela Ženska soba pokazalo je da je 17 posto žena doživjelo silovanje ili pokušaj silovanja, a od toga 95 posto nije prijavilo to institucijama.

"Oni koji se odluče prijaviti nasilje doživjet će dodatnu traumatizaciju - puno puta će davati iskaz, često će ga davati na način koji nije adekvatan, očekuje ih dugotrajan postupak te nedostatna psihološka pomoć i podrška", naglasila je Mamula.