Objavljeno 21. studenog, 2018.
Dodik je tijekom dosadašnjeg djelovanja opetovano osporavao BiH kao državu
Bosna i Hercegovina u utorak je dobila novi državni vrh, a prvi među jednakima u tročlanom Predsjedništvu postao je Milorad Dodik, čime je prvi put u postdejtonskom razdoblju nominalnim šefom bosanskohercegovačke države postala osoba koja je pod sankcijama američke administracije.
Novi članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić, izabrani na listopadskim izborima, dali su svečanu prisegu i preuzeli dužnost, a svečana konstitutivna sjednica državnog vrha održana je u Sarajevu u nazočnosti drugih visokih državnih dužnosnika i članova diplomatskog zbora, no na njoj, unatoč ustaljenoj praksi, nije bilo sada već bivšeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića. Dodik, Džaferović i Komšić prisegnuli su da će savjesno obnašati dužnost na koju su izabrani, poštovati Ustav BiH i provoditi u cijelosti Daytonski sporazum, poštovati ljudska prava i slobode i štititi interese i ravnopravnost svih naroda i građana.
Rotacija
Sukladno ustaljenom sustavu rotacije prvim predsjedateljem Predsjedništva BiH postao je Dodik (59), koji će tu dužnost obnašati idućih osam mjeseci, a potom je predati Komšiću (54). Dodik je tijekom dosadašnjeg političkog djelovanja opetovano osporavao BiH kao državu, najavljivao njen raspad i osamostaljenje Republike Srpske, kojom i sada neprijeporno vlada. Zbog takvog djelovanja u siječnju 2017. godine uvršten je na popis osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD, sva njegova imovina u najmoćnijoj zemlji svijeta je zamrznuta, a američkim građanima zabranjeno je s njom poslovati. No upravo je Dodik taj koji je na izborima provedenim 7. listopada dobio najveći broj glasova, jer je njemu povjerenje ukazalo 368 tisuća birača iz RS-a. Dodik je u govoru nakon inauguracije potencirao kako je upravo RS njegova baza te je najavio kako će se boriti za vraćanje onih pozicija entitetima koje im pripadaju prema ustavu. "Želim djelotvornu suradnju. Davno smo se odmaknuli od vremena u kojemu smo ratovali, sada je vrijeme da krenemo dalje", kazao je Dodik. Kazao je kako će svoju politiku temeljiti isključivo na poštivanju ustava i Daytonskog sporazuma, a ponovno se obrušio na instituciju Visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH kao suvišnu, dodajući kako visokog predstavnika njega "treba ukinuti što je prije moguće", jer ne radi u interesu stabilnosti BiH, a ponovno se založio za eliminiranje inozemnih sudaca iz sastava Ustavnog suda BiH. "Politika RS-a bit će moja politika. Ja sam ovdje predstavnik politike RS-a i srpskog naroda", kazao je Dodik. Kazao je i kako prihvaća da EU bude glavni vanjskopolitički cilj BiH. Ponovno je hvalio svoju suradnju s Rusijom i Kinom te je izrazio nadu kako se Donald Trump neće miješati u unutarnja pitanja BiH.
Komšićeva poruka
Komšić, kojemu je ovo već treći mandat u državnom vrhu, kazao je kako će biti predsjednik svih građana i afirmirati vrijednosti demokratskog društva. Komšić je u izbornoj utrci dobio glasove 225 tisuća birača, dok je Čović dobio potporu oko 154 tisuće birača, što je izazvalo negativne reakcije među onim Hrvatima koji drže da je ovakav ishod rezutat bošnjačkog interveniranja u izborni proces. Komšić je, neizravno odgovarajući na te kritike, poručio kako će se boriti za jednaku vrijednost glasa svakog građanina BiH bez obzira na naciju i mjesto u kojemu živi.
Dodik je odmah nakon preuzimanja dužnosti najavio kako će pokrenuti postupak smjene svih dužnosnika u državnim tijelima vlasti iz reda srpskog naroda s ciljem da tamo postavi sebi odane ljude. Hina