Objavljeno 21. studenog, 2018.
Koke na OPG-u Josipa Čape su u otvorenim drvenim kokošinjcima, hrane se na livadi i dvorištu
FERIČANCI
Malo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Josip Čapo prvo je u Feričancima počelo registrirani uzgoj i prodaju pilića kokoši hrvatice, izvorne hrvatske pasmine.
Obitelj Čapo, 27-godišnji Josip i supruga mu Ines (24), tri godine uzgajaju jata koka i pijetlova slobodnim načinom držanja, na otvorenom.
- Krenuli smo prije tri godine, a uzgoj koka hrvatica zaintrigirao nas je zbog kvalitetnih jaja i pilića. Prvi autohtoni pilići stigli su od poznatih uzgajivača iz Kutjeva i Kešinaca - priča Josip Čapo, glava kuće i osnivač OPG-a. Za sada imaju tri matična jata prstenovane, autohtone koke hrvatice - 30 koka i tri pijetla, ali i stotinjak mladih koka, budućih nesilica.
Obitelj Čapo ima klasičan peradarnik u prostranom dvorištu iza obiteljske kuće u Kolodovorskoj ulici u Feričancima. Josip je sam napravio kokošinjce, koji nisu zatvoreni. Koke slobodno šeću dvorištem, među voćkama, čupkaju travu i kljucaju grumene zemlje unoseći prirodnim putem kalcij. Uz crve i trave koje pronalaze na prostranoj livadi i dvorištu, obitelj Čapo kokama daje prirodnu hranu. Osim kukuruzom, kokoši hrane ječmom, zobi, sojom i suncokretom. Obitelj Čapo sama proizvodi hranu za kokoši.
- Moje koke nisu u kavezima. Napravio sam drvene kokošinjce koji nisu zaključani i koke su slobodne, u prirodi. Ovdje se radi o prirodnom ciklusu i hranjenja i razmnožavanja – ističe Josip.
Redovito obavljaju cijepljenje, a neke ozbiljnije probleme koji bi zahtijevali intervenciju veterinara do sada nisu imali. U svakom slučaju, oduševljeni su isplativošću uzgoja koka hrvatica.
Ove feričanačka obitelj s njihovim je uzgojem počela kao hobijem i prve dvije godine bavila se prodajom jednodnevnih pilića, ali isplativost posla rezultirala je odlukom da proizvode i jaja.
- Dosta smo novi i učimo se. Prve dvije godine bavili smo se prodajom jednodnevnih pilića, a ove godine krenuli i s proizvodnjom jaja tek za svoje potrebe, prijatelje i rodbinu. Manje količine odvozio sam u jednu pekaru u Orahovicu. Međutim, uskoro namjeravamo krenuti s većom proizvodnjom jaja. Smatram ovo nekom vrstom hobija koji je prerastao u posao te se planiramo i proširivati. Nakon što smo usvojili znanje o slobodnom uzgoju koka hrvatica, sada trebamo i o proizvodnji jaja. Proizvodnju kokošjih jaja moram prilagoditi zakonima i propisima. Prva stvar je deklaracija, no nadam se ćemo sve riješiti sljedeće godine - kaže mladi uzgajivač koka hrvatica iz Feričanaca.
Snježana Fridl
isplative
Koke su otporne na temperature
i bolesti
godišnje nese od 250 do 270 jaja
Josip Čapo ističe da nije požalio zbog odluke da uzgaja baš koke hrvatice.
- Kad smo počinjali, cilj nam je bio držati koke hrvatice zbog prodaje pilića, no sada smo se odlučili i za jaja. Odluka je za nas bila logična. To je autohtona sorta odlične nesivosti, čija su jaja među najkvalitetnijima koja se uopće mogu dobiti u slobodnom uzgoju, otporne su na promjene temperature i bolesti. Te koke puno vraćaju, a nisu zahtjevne – kaže Josip.
Kokoš hrvatica je iznimno produktivna i godišnje snese od 250 do 270 jaja. Uz jaja i otpornost, prednost je i nutritivno bogato meso. Na području Hrvatske postoje četiri soja: crveni, crni, jarebičasto-zlatni i crno-zlatni. Obitelj Čapo ima crveni soj.