Kultura
“CGK11_18” VLADIMIRA NOVAKA U KAZAMATU

Močvarnost kazamatske atmosfere uz Dravu, trsci vraća njezinu prirodnost
Objavljeno 20. studenog, 2018.
Vlažnost galerije stvorila je podneblje nalik na ono u kojem je trska bila prije

Novouvedenu Nagradu Goranske kiparske radionice Lokve na 13. trijenalu hrvatskoga kiparstva osvojio je i Vladimir Novak za varijantu svoje monumentalne instalacije koju je već realizirao u nekoliko prostornih situacija. Na netom u Gliptoteci HAZU-a zatvorenom trijenalu predstavljen je 131 rad 107 autora, odabran među njih 206. Čelništvo HDLU-a Osijek i Galerije Kazamat nije gubilo vrijeme pa je mladoga umjetnika ‘uhvatilo‘ na vrijeme i rezerviralo termin za njegovu prvu osječku samostalnu izložbu.

​Trijenale je zatvoreno 11. studenoga, a za manje od tjedan dana otvorena je Novakova izložba u Kazamatu, gdje se može pogledati do 2. prosinca.

Naziv "CGK11_18" na prvi se pogled čini kompliciranim, no zapravo je riječ o kratici - C za kompoziciju te GK za Galeriju Kazamat. Brojka 11 označava redni broj ciklusa, a 18 godinu 2018. Svaki put izložbu prilagodi prostoru, mijenja broj instalacija, raspored i međuodnos s arhitekturom prostora. Kazamat je specifičan zbog bačvastog svoda pa sve ima posebnu atmosferu.

Samo trunka
"Čovjek je samo trska, najslabije biće u prirodi; ali on je trska koja misli. Nije potrebno da se čitav svijet angažira da bi on bio uništen: dovoljna je samo trunka, samo kap vode da se čovjek ubije. Ali i onda kada ga svijet uništi, čovjek ostaje uzvišeniji od svog ubojice, jer on zna da umire i poznata mu je nadmoćnost koju svijet ima nad njim; a svijet, on o tome ništa ne zna."

(Blaise Pascal, Misli) Činilo mi se zgodnim započeti tekst o djelima Vladimira Novaka upravo Pascalovom usporedbom čovjeka s trskom. Povlačeći paralelu između trske i čovjeka, francuski je filozof i matematičar uspostavio dihotomijski odnos između pretjerane krhkosti materije i nadmoćne snage misli", piše povjesničar umjetnosti Igor Loinjak u popratnom tekstu naslovljenom Esej o trsci ili prilog razmatranju djela Vladimira Novaka.

Novakova je izložba već druga u mandatu nove voditeljice Kazamata, Kristine Marić, koja je na godišnjoj skupštini društva izabrana u listopadu, naslijedivši Andreja Tomića na toj funkciji te preuzevši do kraja kalendarske godine godišnji izlagački program. Riječ je o 10-ak izložbi, plus pozivne, koje predlaže Umjetnički savjet.

- Voditelj ne mora nužno biti taj koji odabire umjetnike i izložbe, više je koordinator i organizator - kaže Kristina, koja će na čelu Kazamata biti dvije godine. S obzirom na to da za obnašanje ove funkcije nije u pravom smislu honorirana, neki brzo odustanu, svjesna je Kristina, no ima i onih koji su o(p)stali dugo. Srećom, voditelj Kazamata obično ima i drugi posao (jer od nečega mora živjeti), a sreća je i da se uvijek nađe neki mladi entuzijast pa se kontinuitet ipak održava. Na pitanje spašavaju li utopljenika ili doista vjeruju u Udruženje, Kristina tvrdi da vjeruju. Optimistična je nova voditeljica, premda svjesna problema s kojima se HDLU Osijek susretao posljednjih godina. No, dovoljno su mladi i naivni, kaže, pa vjeruju da će to poboljšati.

U blizini
U tom smjeru ide i ova izložba autora karakterističnoga po svojim velikim instalacijama, nagrađivanoga za svoj rad i izlagački aktivnoga i u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Vladimiru je iznimno drago što konačno svoj rad izlaže u autohtonom podneblju u koje trsku nije morao dovoziti izdaleka (kao kad je izlagao primjerice u Zagrebu ili Nizozemskoj) i skupo plaćati transport, nego je u neposrednoj blizini ima u izobilju, Poseban odnos njeguje prema vegetacijskom svijetu i trsku pokušava iščitati na više razina, djelomice i jer je studirao i krajobraznu arhitekturu.

- U prostoru se Kazamata stvorila sretna situacija u kojoj su nedostatci prostora postali prednosti koje umjetnik nije propustio uključiti u izložbenu koncepciju. Pojačana vlažnost galerijskoga prostora stvorila je podneblje nalik na ono u kojemu je trska bila prije no što ju je Novak uzeo iz prirode. Močvarnost osječke, a samim tim i kazamatske atmosfere smještene uz rijeku Dravu izmještenom materijalu vraća dio prirodnosti koju je fizičkim premještanjem u prostor galerije trska izgubila. Tako je skulpturalna forma zadobila instalacijski i ambijentalni karakter - zaključuje Loinjak.

Narcisa Vekić
8. prosinca
IZLOŽBA 10 DUBROVAČKIH UMJETNIKA
Kristina Marić

voditeljica galerije

Akademija za umjetnost i kulturu ‘izbacuje’ mnogo kvalitetnih ljudi i doista imamo potrebu za udrugom i biti podrška jedni drugima. Mislim da idemo naprijed i da je HDLU strukovna udruga koja ima smisla
Novakova trska progovara o nama
“Novakova nam trska progovara o nama samima, o prirodnoj ili, pak, umjetnoj sredini u kojoj preživljavamo obdareni darom mišljenja. Dar je to kojim i prirodnu i umjetnu sredinu možemo mijenjati oblikujući mentalne krajobraze stvarnosti u kojima možda ne vrijede pravila koja su upisana u arhetipski zapis prirode, ali su na snazi ona pravila koja smo sami oblikovali dok nas je poput trske uz obalu rijeke valjao vjetar misaonih podražaja”, piše Loinjak. Vladimir Novak (1987.) diplomirao je kiparstvo 2017. na ALU-u u Zagrebu. Dobitnik je HPB Grand Prix na 34. salonu mladih - Panoptikon te Rektorove nagrade za samostalni projekt 2015. Radovi su mu u Fundusu ALU-a u Zagrebu i Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu, privatnim kolekcijama te kao javne plastike u Vrsaru i Bjelovaru.
Možda ste propustili...

U KNJIŽEVNOM PROGRAMU KLUBA BOOKSA GOSTOVAT ĆE VELIBOR ČOLIĆ

Razgovarat će o egzilu i migrantskom životu, o sjećanjima

U DRŽAVNOM ARHIVU U OSIJEKU

Tribina o životu radnika u Slavoniji

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SREDIŠNJICA MATICE HRVATSKE DONIRALA 175 NASLOVA

Osječkom Ogranku 350 knjiga na dar

2

21. VUKOVARSKE ADVENTSKE SVEČANOSTI

Umjetnost kao uvod u duh božićnih blagdana

3

POKRENUT SMJER TAMBURE U SREDNJOJ ŠKOLI

Od osnovne do akademije