Regija
DOKAZAO KVALITETU PROIZVODA

Zlato pršutu Pave Barića iz Babine Grede u Tinjanu
Objavljeno 19. studenog, 2018.
But od crne slavonske svinje iz slobodnog uzgoja Barić je dvije godine sušio u pršutani u Dalmaciji
BABINA GREDA

Pršut Pave Barića iz Babine Grede okitio se zlatom u kategoriji dimljeni pršut na nedavno održanom, 12. Internacionalnom sajmu pršuta (ISAP) u Tinjanu u Istri, gdje se okupilo pedesetak proizvođača pršuta iz Hrvatske, Italije, Španjolske, Slovenije, Austrije, Mađarske i Srbije.

- Dokazali smo kvalitetu naših proizvoda i s pršutom iz Slavonije, iz slobodnog uzgoja naših crnih slavonskih svinja, svrstani smo među najbolje pršutare u Hrvatskoj. Tu je najvažnija prehrana i starost svinje, a već godinama ih uzgajam na slobodan, prirodan način, bez ikakvih koncentrata u prehrani - kaže Barić, vlasnik tvrtke Družba u Babinoj Gredi. U naselju Kladavcu trenutačno ima oko 350 grla. Svinje kolje u klaonici u Cerni i svježe butove odvozi u pršutanu u Dalmaciju, u okolicu Drniša, na uslužno sušenje. Rade dalmatinsku obradu i dime pršut, a ostatak trupa također prerađuju u suhomesnate proizvode i plasiraju ih u prodavaonice u Dalmaciji, Istri i Zagrebu. Sve se, kaže, može prodati, najveći je interes za slaninu, a dosta je tražena i svinjska mast. Na sajmu u Tinjanu rezani pršut prodavali su po cijeni od 400 kuna za kilogram.

- Do unazad nekoliko godina interesa kupaca gotovo da i nije bilo, uzgoj crne slavonske svinje za mnoge je bio utopija. A sada se pomaci itekako osjete, ljudi sve više shvaćaju razliku u kvaliteti mesa od svinje iz slobodnog uzgoja i svinja koje su u šest mjeseci natukle 150 kilograma. One se hrane isključivo koncentratom, zatvorene su i borave u kvadratu prostora. Razlika je očita, prije svega u boji mesa, i kada ga preko noći ostavite u hladnjaku, vidjet ćete ujutro koliko je vode izašlo iz jedne vrste mesa, a koliko iz druge - kaže. Napominje da je trebalo jako puno truda i vremena da se ljude uvjere u kvalitetu proizvoda. Barić je veliki zagovornik povratka ekološko prihvatljivog načina uzgoja svinja i smatra da je zabrana žirovanja uništila tradiciju, a šumski uzgoj crne slavonske svinje najveći potencijal ima upravo u hrastovim šumama. Ističe da bi država uzgajivačima trebala omogućiti držanje svinje u rubnim dijelovima šume, gdje nikome ne smetaju, i tako sačuvati hrvatsku autohtonu pasminu svinja te kvalitetno koristiti postojeće resurse i potencijale. To bi, smatra, pomoglo oživljavanju istočne Slavonije, razvoju seoskog turizma i gospodarstva.

- Puno ljudi danas putuje u Španjolsku da bi vidjeli gdje se i kako proizvodi pršut. To je njihova domaća svinja koja raste na otvorenom, u ekološkim uvjetima, i od Španjolaca slušamo tu priču koju mi Slavonci imamo, ali oni je znaju iskoristiti i prodati. Iza njih je stala i država, i njihov kraj i regija, i oni su od toga zaista uspjeli napraviti brend. Zašto se to ne bi moglo i kod nas? Tko god je na sajmu probao pršut, nije rekao da je njihov bolji od našega - ustvrdio je Barić.

Smatra da bi uzgajivači crne slavonske svinje trebali imati veću potporu države jer treba vremena dok se posao uhoda i dođe se do rezultata i zarade.

- To je proces koji traje jer svinja treba biti starosti oko dvije godine i, nakon klanja, sušenje pršuta traje dvije godine. I upravo bi stoga država trebala pomoći u tom prijelaznom razdoblju. A kod nas su proizvođači prepušteni sami sebi. Sami se borimo za proizvodnju, za tržište, za razvoj turizma... Država je tu samo ako može da vas zbog nečega kazni, umjesto da potiče ljude da se aktiviraju, da koriste raspoložive potencijale i ožive Slavoniju - zaključuje Barić.

Marija Lešić Omerović
Zainteresirani restorani iz Dubrovnika
Posjetitelji sajma u Tinjanu koji su degustirali pršut Pave Barića jako su zadovoljni njegovom kvalitetom. Zadovoljan je i sam Barić, kojemu je to bila odlična promocija i prilika za pronalazak novih kupaca i osvajanje novih tržišta. “Odmah je bilo upita i dogovora za suradnju. Imali smo pozive iz restorana iz Dubrovnika, koji godišnje žele oko 150 naših pršuta, a javljaju se i drugi zainteresirani kupci”, kaže.
Možda ste propustili...

PROMOCIJA VELEUČILIŠTA LAVOSLAV RUŽIČKA

Vukovarski studentski dom popunjen 70 posto

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana