U Slatini je Ogranak Matice hrvatske proteklog vikenda organizirao drugu dvodnevnu manifestaciju Dani Mirka Jirsaka, posvećenu tomu književniku, pjesniku, prosvjetnom djelatniku, novinaru i istaknutom slatinskom zavičajniku.

Prve večeri u primjerenom prostoru Zavičajnog muzeja održan je tematski okrugli stol o Jiraskovu radu, na kojem su sudjelovali ugledni profesori Filozofskog fakulteta osječkog Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera Goran Rem i Ivan Trojan. Član predsjedništva Matičina ogranka Saša Vujanović u ime Matice hrvatske kao organizatora skupa i predsjednice Zorice Varga pozdravio je nazočne Slatinčane, članove Matice, slatinske srednjoškolce, ljubitelje lijepe književnosti i njihove goste, a posebno predavače iz Osijeka i članice Jirsakove obitelji, pjesnikovu unuku, kazališnu i filmsku glumicu Iskru Jirsak, i njezinu majku Nadu Jirsak, pjesnikovu snahu.

Vujanović je podsjetio da je slatinski ogranak počeo obilježavati djelo Mirka Jirsaka 2004. izdavanjem zbirke „101 pjesma“ u okviru Male slatinske biblioteke, a zatim je, u povodu obilježavanja stote obljetnice njegova rođenja, 2009., organiziran okrugli stol o Jirsaku i njegovu radu.

Predavače Gorana Rema i Ivana Trojana predstavio je gradonačelnik Denis Ostrošić, a slijedila su zanimljiva izlaganja dvaju stručnjaka koji već godinama istražuju i analiziraju književni rad Mirka Jirsaka. Tema izlaganja Ivana Trojana bila je „Drama Jirsakovih cvrčaka“, a Gorana Rema „Neotradicija modernih poetika“. Spomenimo da su vrsni poznavatelji Jirsakova književnog djelovanja sjedili za radnim stolom slatinskog pjesnika, književnika opijena ravnicom i prevoditelja, za kojim su zasigurno nastali i neki njegovi književni radovi, zbog kojih je Matica hrvatska u Slatini prošle godine i pokrenula Dane Mirka Jirsaka.


Prikazujući životni, profesionalni i umjetnički put Mirka Jirsaka, koji je smješten u najvažniju i najekstenzivniju antologiju hrvatske književnosti („Pet stoljeća hrvatske književnosti“), Trojan je podsjetio da je taj rođeni Slatinčanin, uz četiri zbirke poezije, autor romaneskne trilogije Karneval cvrčaka, od koje je objavljen samo istoimeni prvi dio, a nastavci Prah na tezulji i Sudionici nade do danas su ostali u rukopisu. – Malo je poznato da u razdoblju od 1962. do 1964. Jirsak piše i roman Sveti plamen. Nakon svršetka pisanja Jirsak uništava rukopis, a sačuvan je samo fragment objavljen u Zadarskoj reviji 1964. - rekao je Trojan.

O dramskom i kazališnom radu, teorijskom i praktičnom, Mirka Jirsaka napisano je do sada vrlo malo redaka, a i ti rijetki i šturi redci neposredno su vezani isključivo uz Kekanovićevu dramatizaciju Jirsakova romana Karneval cvrčaka, praizvedenu na pozornici osječkog HNK-a 25. ožujka 1976. u režiji Branka Mešega.

– U svim osvrtima ta predstava označena je kao najvažniji kazališni događaj u Osijeku te sezone. U realizaciju predstave uključen je cjelokupni, ne samo dramski, ansambl osječkog kazališta. Zadržao se Karneval cvrčaka na pozornici još dvije sljedeće sezone i to je doista bio raritet. Najvažnija posljedica predstave Karneval cvrčaka je u tome što je nakon toliko godina akademske šutnje književna, kazališna i publicistička djelatnost Mirka Jirsaka zamijećena te, zahvaljujući ponajviše Vladimiru i Goranu Remu, Dubravku Jelčiću, Miroslavu Vaupotiću, Bori Pavloviću, Predragu Jirsaku, konačno promovirana i zapamćena.

Goran Rem u svom je izlaganju dao sliku društvene i političke stvarnosti kraja šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća u svijetu i njezina odraza na društvenu svijest u Hrvatskoj.

– Kad se u svijetu sigurnost pokušava donijeti preko straha, mi bismo trebali mladeži donijeti refresh program kojim će nešto zasvijetliti. Jirsak otpočetka kroz svoju poeziju svijetli i najradije se smješta u lirsku minijaturu - rekao je Rem, uz konstataciju da se slavonski autori, unatoč prostornoj širini i otvorenosti, „najbolje snalaze u jezgrenosti i zgusnutosti minijature“. – Jirsak u njima koristi vrlo mali komadićak zavičajnog opisa, esencijalni ontološki orijentir prostora u kojem nalazimo užasnuto osamljenog Jirsakova „ja“. Poslije se intenzivna užasnutost samoćom pretvara u potpunu slabost.
Drugoga dana ovogodišnjega dvodnevnog programa Dana Mirka Jirsaka u ciklusu „Ljudi koji su zadužili Slatinu“ predstavljeno je stvaralaštvo profesora Petra Žarkovića. P.Ž.