Vlada je u petak uputila u saborsku proceduru prijedlog novog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma kojim se, među inim, regulira financiranje referendumskih aktivnosti što do sada nije bilo uređeno ni jednim propisom.

Ministar uprave Lovro Kuščević rekao je kako je u postojećem zakonu uočen niz problema i nedostataka koji utječu na (ne)transparentno obavljanje političkih aktivnosti (promidžbu, referendumske aktivnosti, redovito djelovanje političkih stranaka) te se stoga, zbog opsega novina, u Sabor šalje prijedlog potpuno novog zakona. Smatra da se njime predlažu kvalitetna rješenja koja će pridonijeti boljem i transparentnijem financiranju političkih aktivnosti.

Zakonom se tako definira referendumska aktivnost, što do sada nije bilo uređeno ni jednim propisom, a predlaže se i uvođenje informacijskog sustava za nadzor financiranja, preko kojeg će subjekti nadzora dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje. Ti bi izvještaji bili objavljivani na jedinstvenom mjestu - web-stranici Državnog izbornog povjerenstva.

Novim se zakonom utvrđuju i kriteriji za određivanje visine iznosa sredstava koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranka. Na pravedniji način, tvrdi Kuščević, uređuje se način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna, za redovito godišnje financiranje. Novac bi se raspoređivao prema broju dobivenih zastupničkih mjesta, odnosno mjesta u predstavničkom tijelu jedinice samouprave, prema konačnim rezultatima izbora, naveo je. Sada se novac raspoređuje prema trenutku konstituiranja predstavničkog tijela.

"Radi jačanja transparentnosti, utvrđuje se i obveza nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, odnosno lokalnih jedinca, da na svojim mrežnim stranicama objave izvješća o iznosu raspoređenih i isplaćenih sredstava za redovito godišnje financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, odnosno nezavisnih vijećnika", dodao je Kuščević.

Za donacije čija je vrijednost veća od 5000 kuna utvrđuje se obveza zaključivanja ugovora između donatora i primatelja donacije, te da se naknada troškova izborne promidžbe ne može isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

Povećava se i ukupan iznos dopuštenih troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj listi na izborima za članove u Europski parlament iz Hrvatske s dosadašnjih 1,5 milijuna kuna na četiri milijuna kuna, što je, navodi Kuščević, pola iznosa koji je dopušten za kampanju za izbore za predsjednika Republike.

Novim se zakonom predlaže i da ako nezavisni zastupnik postane član političke stranke koja participira u Hrvatskome saboru, sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna pripadaju političkoj stranci čiji je postao član, a ne ostaju više tom zastupniku, kako je sada. Isto se odnosi i na nezavisne vijećnike.

Vlada je na sjednici usvojila i prijedlog zakona o slatkovodnom ribarstvu. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić rekao je da bi novi zakon o slatkovodnom ribarstvu doveo do decentralizacije jer bi se poslovi vezani uz gospodarski ribolov stavili u nadležnost županija.

"Provodimo i decentralizaciju kroz preuzimanje poslova u vezi s gospodarskim ribolovom koje stavljamo u nadležnost županija radi učinkovite provedbe zakonskih normi, prikupljanja podataka o ulovu, naplate naknada te inspekcijskog nadzora", istaknuo je.
Novi zakon o slatkovodnom ribarstvu trebao bi stvoriti kvalitetnije i učinkovitije pretpostavke za reguliranje obavljanja sportskog i gospodarskog ribolova na kopnenim ribolovnim vodama te provođenje inspekcijskog nadzora nad sudionicima, navodi se u obrazloženju prijedloga zakona. Tim prijedlogom izdvojila bi se akvakultura iz aktualnog zakona o slatkovodnom ribarstvu te će to biti regulirano novim zakonom. "Postoji potreba za jasnijim izričajem normi i uređenjem tržišta, poglavito sljedivosti ribe i proizvoda ribarstva sukladno aktima EU-a", objasnio je Tolušić. Tim prijedlogom zakona doći će do administrativnog rasterećenja gospodarstva ukidanjem administrativnih obveza i troškova svih sudionika u slatkovodnom ribarstvu, dodao je. U obrazloženju zakona navodi se da bi to rasterećenje iznosilo oko 650 tisuća kuna godišnje. Hina