Premda je stota obljetnica okončanja Velikoga rata zapravo bila 11. studenoga, u osječkom je Muzeju Slavonije prigodna izložba otvorena u četvrtak. Kustos izložbe Veliki rat i 1918. kontinuiteti, diskontinuiteti, nasljeđe Branislav je Miličić, voditelj Numizmatičkoga odjela, koji je za potrebe relativno malene izložbe (105 eksponata) angažirao i zbirke drugih odjela - umjetničkoga obrta, povijesnoga, tehnike i knjižnice - ne bi li koncept bio zaokružen.

U godini koju su Europski parlament i Europska komisija proglasili Europskom godinom kulturne baštine, obilježava se u cijeloj Europi završetak 1. svj. rata. Više je to nego dovoljan razlog, kako kaže ravnatelj Denis Detling, da obilježavanju svoj prinos da i Muzej Slavonije, izložbom koja se može pogledati do konca veljače 2019.


Ovaj rat austrijski književnik Joseph Roth smatra svjetskim jer je, citirao ga je kustos Miličić, ne samo regrutirao sve vojske, nego i zato što je uništio naše shvaćanje kulture tadašnjega svijeta i tako izmijenio čitav poznati svijet, posebice srednju i jugoistočnu Europu, Habsburšku Monarhiju i Austro-Ugarsko Carstvo.

- Države koje su se nalazile u sklopu Austro-Ugarske raspale su se na čak sedam država koje su nastavile samostalno postojati. Cilj je ove izložbe prikazati tu prijelomnu godinu, kao i Veliki rat, no primarno 'male' stvari, kao što su poštanske markice, novac koji nije često bio prikazivan. Svi znamo kada su bile bitke, tko su bili vojskovođe. No, često se zaboravlja da je uz rat tekao život i da su ljudima bili potrebni i novac i markice. Zanimljivo je da promjenama 1918., adrese na koje su neki vojnici slali pisma i razglednice više nisu bile jednake, promijenili su se nazivi ulica. Mnogi od njih završili su i u zarobljeništvu, a na izložbi se mogu vidjeti i dopisnice zarobljenika iz jednog logora na području grada Osijeka - pojašnjava kustos.


Predstavljeni su i žetoni i novac iz zarobljeničkih logora u Austriji i Italiji, gdje su bili, dodaje Branislav Miličić, i zarobljeni hrvatski vojnici, koji su - vrativši se doma 1919./1920. - došli u potpuno nove države.


- U to su vrijeme naši djedovi i pradjedovi promijenili čak tri države u nekoliko mjeseci. Stoga smo ovom izložbom željeli prikazati nešto posve drukčije. Tako se može vidjeti i poštanska markica tiskana u spomen na 29. listopada 1918. kada su Hrvatska, Slavonija i Dalmacija raskrstile sve veze s Austro-Ugarskom. Na njoj je slika na kojoj rob simbolično kida okove. Ta je markica ponovljena 1993., s istim motivom, na prvoj izložbi nakon Domovinskoga rata. Bila je to idejna poveznica za početak izložbe - doznajemo od kustosa Miličića. Bilo im je važno prikazati nešto što ljudi nemaju prigodu vidjeti često.

Iako su uključili čak pet odjela MSO-a, riječ je o zapravo malom dijelu onoga što na ovu temu u svom bogatom fundusu posjeduje i čuva ova institucija.


- Ovo je samo izbor, i to suženi zbog prostora, u kojem smo izložbu postavili, ali i kada bismo prikazali kompleksnost samoga Velikog rata, ali i razdoblja poslije, trebalo bi nam više prostorija, možda i čitav muzej, jer bi se odnosilo i na oružje, namještaj, što bi značilo i više novca i radne snage za realizaciju, pa smo se odlučili na ovakvo prikazivanje koje nije svakodnevno - ističe kustos, koji je ovu izložbu koncipirao u tri dijela. Prvi dio je Veliki rat, potom se prolazi odjel u kojem su markice i novac, koje su prepečatirane, jer su zapravo austro-ugarske i dobile su pečat SHS - i svjedoče o tom kontinuitetu u diskontinuitetu. Posljednji segment je nasljeđe koje nam ostavlja Veliki rat - medicinska pomagala, fotoaparati koji postaju sve manji i dostupniji ljudima, pisaći strojevi na kojima su pisana vojna izvješća. Kao novotarija Velikoga rata, prešli su kasnije u neke tvornice kada su i sami činovnici na njima pisali.
- Cilj nam je bio fragmentarno prikazati neke promjene kako bi se posjetitelji nakon obilaska izložbi prisjetili svojih djedova i pradjedova, ili možda zaviriti u svoje podrume i tavane i pronaći nešto što ih povezuje s Velikim ratom, koji je bio traumatičan, kao i godine poslije njega, koje su obilježile čitavo 20., pa čak i 21. stoljeće.