U okviru Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine u Vukovaru je u srijedu započeo dvodnevni 21. znanstveno-stručni skup o temi "Gradovi u ratovima - kroz povijest do suvremenosti". Organizator skupa je Institut društvenih znanosti "Ivo Pilar", a voditelj Područnoga centra tog instituta u Vukovaru, dr. sc. Dražen Živić, naglasio je kako se u suvremenom svijetu događaju brojne krizne situacije te su gradovi postali bojišnice, čak i kada nema izravnog sukobljavanja vojski, ponajprije kada je u pitanju terorizam.


"Početkom 90-ih godina prošloga stoljeća u Hrvatskoj i susjednoj BiH gradovi su bili mjesta gdje su se vodile najveće borbe, uz najveća materijalna razaranja i ljudska stradanja. Stoga ćemo pokušati dati tumačenja kako su gradovi živjeli i opstajali ili nestajali u ratovima i kako se ratovalo u gradovima kroz povijesnu perspektivu, s pogledom u budućnost koja je okrenuta urbanom ratovanju i terorizmu", naveo je Živić. Dodao je kako su okupili najkompetentniji tim znanstvenika, ali i ratnih izvjestitelja koji mogu vlastitim fotografijama i videosnimkama posvjedočiti što se danas događa na ratištima diljem svijeta.


Ozren Žunec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu izjavio je kako treba definirati zašto je grad uvijek mjesto koje se napada. "Grad je kolijevka civilizacije i stoga je napad na grad zapravo napad civilizacije na samu sebe. U razdoblju od 10 tisuća godina otkad gradovi postoje oni su stalno pod napadom i to je fenomen koji me najviše privukao. Prvi grad koji je iskopan i arheološki istražen je Jerihon, odmah uz njega bili su gradski toranj, utvrda i zid, što znači kako su gradovi od početka bili defenzivne gradnje", izjavio je Žunec. Istaknuo je kako je Vukovar jedno od tragičnih mjesta u povijesti ratovanja, jer je bio sravnjen sa zemljom, a veliki broj njegovih stanovnika je stradao.
"Usprkos razvoju civilizacije, napadi na gradove se i dalje događaju, i to je zastrašujuće", zaključio je Žunec. D. Korpoš