Dva uzorka kruške podrijetlom iz Hrvatske, dva uzorka rajčice - jedan podrijetlom iz Hrvatske, a drugi iz Albanije, jedan uzorak mrkve iz Hrvatske te jedan uzorak paprike iz Albanije - našli su se na listi uzoraka hrane koji sadržavaju ostatke pesticida iznad maksimalno dopuštene koncentracije (MDK), što je jedan posto ukupno 630 analiziranih uzoraka hrane tijekom 2017. godine.

S tih jedan posto, ocjenjuju u Ministarstvu poljoprivrede, izloženost potrošača ostatcima pesticida u Hrvatskoj u 2017. u skladu je s prosjekom u Europskoj uniji. U 206 uzoraka također su nađeni pesticidi, no u dopuštenim razinama. Za službene kontrole hrane biljnog podrijetla nadležna je poljoprivredna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, a za uvoznu hranu biljnog podrijetla - sanitarna inspekcija.


Đakovački voćar Marijan Bakula, kaže, rabi minimum pesticida, fungicida. Njihovu uporabu, dodaje, sveo je na minimum stalnim praćenjem stanja svoga nasada od 800 stabala jabuka.


- Pratite, uklonite na biljci i ispod nje ono što je loše, to je preventiva, kontinuirano radite na nasadu i svest ćete potrebu za pesticidima na minimum - kaže Bakula. Pesticidi su, ocjenjuje, enormno zastupljeni i u inozemnom i u domaćem voćarstvu.


- Ljudi ih upotrebljavaju iz neznanja, ali i znanja jer žele voćku što savršenijeg izgleda, ulaštenu, sjajnu, pravilna oblika. Jer da biste dobili izgledom savršenu jabuku, morate preklapati zaštitna sredstva. Savršeno voće, povrće, hrana savršena oblika na policama čisti je otrov, čista kemija. Uzmite moju i jabuku s trgovačke police pa vidite razliku - kaže Bakula.


- Prodavao sam svoje jabuke u Makarskoj i gospođa je kupila dvije gajbe. Došla je po još jer, kaže, nije dobila alergiju. Ja jedem jabuku samo dok ju imam u svom podrumu, ne kupujem ju. Uvozno voće je katastrofa, samo kemija, farmakologija, to nije priroda, ne kupujte to - nastavlja svoju priču voćar Bakula. OPG Škorvaga iz Punitovaca povrtlarsku proizvodnju ima na 3500 kvadrata plastenika, koji su ujedno, kaže Blaženka Škorvaga, zaštita povrću od potrebe za pesticidima.


- Herbicidima se uopće ne koristimo već 20 godina, radimo s crnom folijom, plijevimo te korova kod nas apsolutno nema, kao ni potrebe za herbicidima. Insekticide rabimo u jako maloj mjeri i pazimo na karencu. I fungicide upotrebljavamo minimalno, jer kontrolom vlage i prozračivanjem možemo utjecati na (pojavu) bolesti. Ljudi neopravdano negoduju kada čuju da je hrana iz plastenika, kažu da je "sami otrov", a mi kažemo da je takva više proizvodnja na otvorenom, jer više traži pesticide. Garantiramo da je plastenička proizvodnja puno bolja. Garancija za hranu iz našeg plastenika smo i mi sami - moja djeca, mi to jedemo, dvogodišnja unučica dođe u plastenik i jede što god poželi - kaže Škorvaga.


Đakovačka umirovljenica Marija Fekete hranu u što većoj mjeri nastoji nabaviti od domaćih proizvođača. - Jaja kupujem od poznate osobe, isto je i s piletinom, začinima poput paprike, a i sama ih spravljam. Povrće kupujem u susjednom selu. Volim domaće proizvode od poznatih osoba jer općenito svi jedemo jako nekvalitetno. Muž se ljuti kada kupim sitnije, ne baš lijepe jabuke, on voli one velike, lijepe, a ja znam da su zdravije ove neuglednije - kaže Fekete.


- Ako sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva uzme uzorak hrane biljnog podrijetla u maloprodaji od domaćeg proizvođača, a analizom se utvrdi da je nesukladan, poljoprivredna inspekcija obavlja cjelovit nadzor pravilne primjene sredstava za zaštitu bilja kod proizvođača čiji je uzorak hrane bio nesukladan na tržištu - ističu u Ministarstvu. Poljoprivredna je inspekcija u okviru Nacionalnog programa praćenja ostataka pesticida u i na hrani u 2017. postupala po nesukladnim nalazima uzoraka koje je na tržištu uzela sanitarna inspekcija Ministarstva zdravstva, a kojih je bilo 13, od kojih je u četiri slučaja bio prekoračen MDK. U dva slučaja nadzorom sljedivosti utvrđeno je da je hrana krivo deklarirana te da se radilo u hrani koja je proizvedena u drugim članicama EU-a. U dva slučaja utvrđeno je da proizvođač nije bio odgovoran za nesukladnost uzorka te nije bilo osnove za postupanje poljoprivredne inspekcije. Ostalih devet uzoraka odnosilo se na osam proizvođača kojima je poljoprivredna inspekcija donijela upravne mjere jer su nepravilno primjenjivali pesticide i nisu se pridržavali odredbi o pravilnoj primjeni, rukovanju, uvjetima skladištenja pesticida, gospodarenju njihovom ambalažom i ostatcima te im je zabranjena uporaba pesticida prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida. U svih osam slučajeva poljoprivredna inspekcija je poduzela mjere odgovornosti - navode u Ministarstvu.

Povrtlarka Škorvaga kaže kako su lanjski nalazi od samo šest uzoraka hrane s prekomjernim razinama pesticida odlični rezultati za Hrvatsku. I sama je sa svojim jagodama bila podvrgnuta provjeri na pesticide i prošla ju je. Voćar Bakula insekticide ne preporučuje.


- Otrovat ćete njima i pčelu, sve korisno. Oprez je potreban i kod herbicida, voćnjak bolje pokosite - savjetuje Bakula i kupcima poručuje: "Izbjegavajte savršeno lijepu hranu na polici."
Protiv proizvođača koji su nepravilno primjenjivali sredstva za zaštitu bilja ili su primjenjivali neregistrirana sredstva za zaštitu poduzete su mjere odgovornosti. Kazne su od 30.000 do 50.000 kuna za pravnu osobu te od 15.000 do 25.000 kuna za fizičku osobu - samostalni poduzetnik ili pojedinac, ako upotrijebi sredstvo za zaštitu bilja u suprotnosti s rješenjem o registraciji sredstava za zaštitu bilja ili upotrijebi sredstvo za zaštitu bilja koje nije registrirano.