U povodu obilježavanju Svjetskog dana dijabetesa, koji se svake godine obilježava upravo 14. studenoga, Hrvatska ljekarnička komora ove je godine pokrenula javnozdravstvenu akciju, kojoj su se pridružile i Ljekarne Srce - Ljekarne Osječko-baranjske županije. Javnozdravstvena je akcija bila usmjerena na savjetovanje pacijenta o bolesti i orijentacijsko mjerenje šećera u krvi, a kao prevencija metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti, koje su još uvijek prvi uzrok smrtnosti i zdravstvenih komplikacija u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskoj je trenutačno 260.000 registriranih osoba sa šećernom bolešću. Riječ je samo o onim pacijentima koji primaju neku vrstu terapije, ali se procjenjuje kako ih je između 40 i 50 posto više, odnosno do 500.000, samo što te osobe ne primaju nikakvu terapiju ili ne znaju da imaju šećernu bolest. U Hrvatskoj se 11 posto proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) potroši na liječenje šećerne bolesti, a od toga iznosa 86 posto na liječenje komplikacija. Glavni razlog porasta troškova liječenja šećerne bolesti u odnosu prema posljednjim analizama iz 2009. godine upravo je porast troškova komplikacija bolesti koji su u ovom razdoblju povećani za 1,8 milijardi kuna. Javnozdravstvena se akcija u Osijeku jučer tijekom cijelog dana provodila u Centralnoj ljekarni na Trgu Ante Starčevića, Ljekarni Park, Ljekarni Retfala te u Ljekarni Antunovac, Centralnoj ljekarni Beli Manastir, Centralnoj ljekarni Đakovo i Ljekarni Park u Đakovu.

Tako smo u Centralnoj ljekarni jučer susreli i Osječanku Jelku Madžar, kojoj je izmjerna vrijednost od 5,5 mmol/L. "Moram priznati da rijetko kontroliram šećer, možda jednom godišnje. Drago mi je što je mjerenje pokazalo da je sve u redu jer sam svjesna da se u mojoj dobi može sve očekivati", priznala je 69-godišnja Jelka Madžar.

Stručnjaci napominju kako je upravo rano otkrivanje šećerne bolesti ključno u njezinu liječenju. Nažalost, to se stanje često dijagnosticira tek kada pacijent doživi srčani ili moždani udar. "Imamo jako dobar odaziv na akciju, no treba reći kako je neosviještenost o dijabetesu i dalje jako velika. To znači da građani ne prepoznaju simptome sve dok gotovo ne završe na inzulinu. Mi u ljekarnama do prije godinu dana nismo smjeli obavljati mjerenje šećera u krvi, jer prema posebnim propisima nismo smjeli raditi s krvi. No, Hrvatska ljekarnička komora uspjela je u tome da se pravilnici nešto izmijene, pa nam je to sada omogućeno. Tako da provodimo redovite mjesečne javnozdravstvene akcije mjerenja tlaka, ali i šećera u krvi. Interes i odziv je uvijek velik, tu smo da našim sugrađanima izađemo u susret sa savjetom. U okviru ove akcije provodimo i anketiranje građana, a cilj je formirati zajednički izvještaj pod naslovom "Što hrvatski ljekarnici mogu otkriti u samo jedan dan – Skrbimo za bolje ishode liječenja pacijenta s dijabetesom" - objasnila je mag. Marija Škrobar, voditeljica Centralne ljekarne na Trgu Ante Starčevića.

Liječnici upozoravaju da su samo dva nalaza natašte u medicinskom laboratoriju s vrijednostima višima od 7,0 mmol/L dovoljna da se dijagnosticira dijabetes te građanima savjetuju redovite provjere. Praksa, pak, pokazuje kako su u tome osvješteniji stanovnici gradova nego ruralnih krajeva. Među najčešćim se uzrocima šećerne bolesti navode debljina ili pretilost, nepravilna prehrana, premalo tjelovježbe, sjedilački način života, ali i genetska predispozcija osobe.