Objavljeno 15. studenog, 2018.
Neke vrste ukrasnog grmlja ne podnose rezidbu i ne izgledaju lijepo ako im želimo nametnuti oblik
Sve vrste ukrasnog grmlja ili drveća ne podnose jednako dobro rezidbu i ne izgledaju jednako lijepo ako im želimo nametnuti oblik kakav želimo te stoga treba znati kada i kako oblikovati pojedine biljke.
Uz srednjovjekovne dvorce često se primijete i lijepi, geometrijski oblikovani, parkovi koji se skladno uklapaju u ambijent ovih starih zdanja. Tako je npr. park šišanih formi drveća i grmlja nadopunjen lijepo oblikovanim cvjetnim gredicama, stazicama, vodoskocima i kamenim skulpturama uz ljetni dvorac francuskih kraljeva u Versaillesu, poznat u svjetskim razmjerima kao primjer savršeno oblikovanog parka formalnog stila.
Strogo oblikovane forme ukrasnog grmlja i drveća, međutim, nisu izmislili srednjovjekovni vladari, a ni fratri koji su u okviru klaustera svojih samostana također često njegovali takve simetrično uređene vrtove, nego su i stari Rimljani bili ljubitelji upravo tako formiranih vrtova. Rimljani su, naime, smatrali da je čovjek mjerilo svih stvari pa su i prirodu željeli obuzdati i ukrotiti. To se odnosilo i na biljke kojima su nastojali šišanjem oblikovati kako to žele, bilo kao ravne ili zavojite, niske simetrične aleje ili kao strogo određene geometrijske forme, grmovi u obliku životinja i slično. I islamske vrtove okružene visokim zidovima, u kojima je prevladavalo cvatuće, mirisno grmlje i drveće, također je karakterizirala stroga geometrijska forma..
Oblikovanje šimšira
Netko takav način oblikovanja ukrasnog grmlja smatra zastarjelim ili neprikladnim za uređenje svog kućnog vrta. I u kućnom vrtu s modernim stambenim zgradama ravnih ploha te geometrijske forme biljaka mogu činiti vrlo lijepu cjelinu. Osim toga, većina kuća uz ogradu ili pokraj ograde ima posađenu živicu koju također treba orezivati i oblikovati i dati joj manje-više strogo određenu formu.
Valja, međutim, znati da sve vrste ukrasnog grmlja ili drveća ne podnose jednako dobro rezidbu i ne izgledaju jednako lijepo ako im želimo nametnuti oblik kakav želimo. Tako je, primjerice, šimšir, gusti zimzeleni grm sitnih listića, vrlo pogodan za oblikovanje različitih formi od kugle do stošca, niskih zavojitih obruba gredica pa i različitih figura životinja. No želimo li formirati šimšir kao kuglu - što se najčešće viđa po vrtovima i parkovima - tada ga treba početi oblikovati već godinu dana nakon sadnje. U rano proljeće treba mu prikratiti grančice na 25 - 30 cm od tla, ali tako da već tada počnemo formirati kuglu. U svibnju pa zatim početkom rujna nastavlja se s rezidbom novih izboja kako bi šimšir sa strane na tim izbojima potjerao nove izboje. S takvom rezidbom treba nastaviti još četiri-pet godina tijekom kojih ćemo vremenom dobiti lijepu gustu kuglu čiji oblik treba nadalje održavati redovitom rezidbom grančica koje izviru iznad željenog kruga. Ako želimo formirati neki drugi oblik šimšira - npr. oblik životinje ili vodoskoka, tada bi bilo dobro nakon prve godine postaviti armaturu od šiba u obliku te životinje te grančice šimšira voditi oko te armature a prikraćivati samo grančice koje smetaju formiranju tog oblika. Dakako, i za formiranje takve forme trebat će strpljenja i nešto više vremena.
Njega živice
Vrlo dobro podnose šišanje i kalina, lovorvišnja, lemprika, dafina, pitospora pa i običan grab od kojeg se također - ako je pravilno šišan - da napraviti vrlo gusta živica. Neke crnogorične biljke, kao što su tuja i arizonski čempres te pačempres, također su prilagođeni za formiranje živice - pod uvjetom da ih se pravilno njeguje i ne dopusti da pobjegnu suviše u vis i da im donji dijelovi ogole. No, kako pravilno njegovati živicu?
Njega živice zapravo počinje od njezine sadnje. Živice se sade kasno u proljeće kada počnu tjerati pupove ili u nešto toplijim krajevima u jesen pri završetku rasta novih izboja. Međutim, ako su sadnice u kontejnerima, tada se mogu saditi tijekom cijele godine. Dakako, prije sadnje treba iskopati rov, čija širina i dubina ovisi o vrsti i veličini biljaka, a može iznositi od 40 pa do 90 cm za živicu koju namjeravamo oblikovati šišanjem. Na dno rova tada treba vratiti plodniju zemlju iz gornjeg sloja.
J.Kn. Jasminka Knežević
Šišanje škarama
Šišanje živice, a i drugih biljaka koje nastojimo oblikovati, obavlja se specijalnim ručnim ili električnim škarama koje moraju biti oštre da ne gnječe izboje koji bi se mogli osušiti. Međutim, živice krupnijeg lišća, kao što je lovorvišnja bolje je orezivati voćarskim škarama tako da režemo dijelove grančica, a ne lišće jer presječeno lišće tada ne izgleda lijepo.
Redovito orezivanje
Živicu nije dovoljno orezati samo jednom godišnje ili kako neki rade u nekoliko godina jednom jer tada nam živica pobjegne i donji djelovi joj ogole pa više ne djeluje lijepo. Neke zapuštene živice doduše, jakom rezidbom do 20-30 cm iznad tla, možemo obnoviti pa će se za 2-3 godine ponovo moći formirati gusta živica. Međutim, kod crnogorice takav zahvat nije moguć jer ona ne tjera nove izboje iz donjeg dijela stabalca nakon rezidbe pa je takva živa ograda zauvijek izgubljena.
Orezivanje biljaka
Nakon završene sadnje, biljke treba orezati. Uklanja se 1/3 do 1/2 nadzemnog dijela kako bi se uspostavila ravnoteža između korijena i dijela biljke iznad zemlje i kako bi korijen potaknuli na bolji rast. Sadnice nakon toga treba dobro zaliti i održavati umjerenu vlagu sve dok se biljke dobro ne prime. No, živicu nije dovoljno samo posaditi i ponekad orezati nego se potrebno o njoj i dalje brinuti želimo li imati zaista lijepu i gustu ogradu ili obrub oko gredica s cvijećem. Tlo oko živice potrebno je i okopavati i redovito gnojiti. U rano proljeće dobro joj je po četvornom metru dodati 30 g NPK gnojiva 15-15-15 ili ako je riječ o cvatućoj živici 50 g NPK-a 10:30:20 po četvornom metru. Ako je tlo vrlo siromašno organskim hranjivima, bilo bi dobro svake 2-3 godine oko nje ukopati i ponešto odležanog stajskog gnoja ili dobrog komposta jer i živici je potreban humus da bi dobro rasla. Kada nastupe ljetne suše, treba se sjetiti da je i živica "žedna" pa ju treba zaliti, ali tek kasno navečer kako joj se zbog nagle promjene temperature ne bi oštetilo lišće. I napokon, živicu, a dakako i sve ostale biljke formirane orezivanjem, treba redovito pregledavati kako bismo na vrijeme uočili bolesti i štetnike i pravodobno ju od njih zaštitili. Tek tada ćemo zaista imati lijepu živicu, lijep topiarij, vrt šišanih formi grmlja i drveća ili samo poneku lijepu šimširovu kuglu ili kocku.
Želimo li formirati šimšir kao kuglu - što se najčešće viđa po vrtovima i parkovima - tada ga treba početi oblikovati već godinu dana nakon sadnje