Rebalansom ovogodišnjeg proračuna, koji je ministar financija Zdravko Marić predstavio na prošloj sjednici Vlade, zdravstvo bi u sljedećoj godini trebalo dobiti milijardu kuna više nego ove godine.

Naime, cijeli proračun vezan je uz treći krug poreznih rasterećenja koja donose nižu stopu PDV-a na dio hrane, ali i povećanje zdravstvenih doprinosa. Istovremeno na sve lijekove primjenjivat će se snižena stopa PDV-a od pet posto, bez obzira na to idu li na recept ili bez recepta, a država će više izdvojiti za skupe lijekove, ali i za pokrivanje troškova županijskih bolnica i domova zdravlja. No, sam ministar Milan Kujundžić nije pokazao pretjerano oduševljenje povećanjem proračuna u korist svog ministarstva, očito svjestan kako je to samo novac za pokrivanje nagomilanih dugova.


- Zdravstvo koliko god dobije, to je, uvjetno rečeno, malo. Zdravstvo svake godine poskupi u svijetu od pet do 10 posto i na taj način se stvara proračun. Treba nastaviti s racionalizacijom zdravstva. Kao svoj najvažniji zadatak u idućoj godini vidim upravo nastavak rješavanja dugovanja bolnica na koji ću potrošiti ovaj "višak" u proračunu mog ministarstva - komentirao je Kujundžić.


Da je novih milijardu kuna dostatno samo za poslovanje na nuli naglašava i Dražen Jurković, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu.


- Treba imati na umu da od 1. siječnja doprinosi rastu za 1,5 posto, odnosno bit će 16,5 posto. Prema izračunu za proračun, to znači gotovo dvije milijarde kuna više. No, nama za godišnje poslovanje treba oko milijardu kuna samo kako bismo poslovali na nuli. Sve je jasno ako kažemo da smo od 1. siječnja do 1. rujna ove godine generirali 1,5 milijardi kuna novog duga, što znači oko 110 milijuna kuna novog duga mjesečno. Tako je povećanje u proračunu za iduću godinu dostatno samo za to da situaciju drži na nuli, ali to nije rješenje - kaže Jurković, koji drži kako je sanacija financijskih problema u zdravstvu moguća tek kada se rokovi plaćanja lijekova i medicinskog materijala svedu na rok od 60 do 90 dana.


Naime, neke su bolnice, poput Opće bolnice u Dubrovniku, prešle i 900 dana neplaćanja, a prosjek rokova plaćanja u Hrvatskoj je oko 360 dana.
- To znači da su ovi rokovi plaćanja ugrađeni u cijenu materijala i lijekova. Odnosno da plaćamo jako velike kamate. Rješenje uz ove dodatne milijarde u proračunu bilo bi zaduživanje na svjetskom tržištu s oko tri dodatne milijarde kuna, a kako bismo poplaćali sve dugove za lijekove i medicinski materijal i sveli plaćanja na 60 do 90 dana. Tada bismo vidjeli koja je prava cijena lijekova. Naime, mi kamate ne vidimo, nitko ih ne prikazuje i farmaceuti neće reći da ih oni naplaćuju, ali one su sigurno ukalkulirane u ove cijene. U ovom trenutku uopće ne znamo koja je prava cijena potrošnog materijala. S druge strane, raste nam potrošnja skupih lijekova. Primjerice, 2011. smo na skupe lijekove potrošili 450 milijuna kuna, ove godine već milijardu i 300 milijuna kuna - upozorava Jurković.