Iako agronomska struka preporučuje poljoprivrednicima upotrebu certificiranog sjemena i sadnog materijala, jer na taj način spriječit će se širenje smrdljive snijeti i drugih bolesti te korova, sjetva necertificiranog sjemena i dalje je velik problem hrvatske poljoprivredne proizvodnje.

Upravo je sjetva necertificiranog sjemena bila tema okruglog stola održanog na 11. međunarodnom kongresu oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva u Umagu.


Kongres je održan u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Europskog udruženja sjemenara, uz suorganizaciju svih relevantnih hrvatskih znanstvenih i stručnih institucija iz poljoprivrednog sektora, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatske gospodarske komore.


- Nakon pet godina kongresa u Šibeniku, a potom pet godina u Svetom Martinu na Muri, jedanesti kongres organiziramo u Umagu. I ovaj put okupili smo eminentne domaće i inozemne znanstvenike i stručnjake s područja oplemenjivanja bilja, sjemenarstva i rasadničarstva, kako bismo raspravili dostignuća, upozorili na probleme i dali smjernice u tom sektoru poljoprivredne djelatnosti - rekao je doc. dr. sc. Josip Haramija, predsjednik organizacijskog odbora 11. međunarodnog kongresa u Umagu i predsjednik Hrvatskog agronomskog društva.


Čuli smo 46 plenarnih izlaganja u kojima su znanstvenici i stručnjaci, između ostaloga, analizirali perspektive i izazove hrvatskog i europskog sjemenarstva nakon 2020. godine, iznijeli novosti u zakonodavstvu u sjemenarstvu i rasadničarstvu u RH i EU-u, a najznačajniji oplemenjivači prikazali su najnovija istraživanja u selekciji i pokusima s novim sortama poljoprivrednih kultura. Premda je svako izlaganje bilo zanimljivo, ovaj put naglasak stavljamo na okrugli stol o necertificiranom sjemenu koji je moderirao Martin Vuković.


Počelo je izlaganjem Tatjane Međimurec iz Savjetodavne službe koja je iznijela rezultate anonimne ankete 1029 OPG-ova u RH, koja pokazuje da se ukupno u RH sije više od 80 posto certificiranog sjemena. Uslijedila je zanimljiva rasprava. Govornici su istaknuli da je dobro to što se poljoprivredne površine s necertificiranim sjemenom ne šire, a na pitanje zašto se poljoprivrednici ipak odlučuju za sjetvu necertificiranog sjemena, tzv. tavanuše, nije bilo jedinstvenog odgovora, možda zato što proizvođača nije bilo na ovom skupu. Razlozi su neznanje, financijski problemi, ali i mnogi drugi faktori, smatraju sudionici skupa.
Uz taj okrugli stol održan je još jedan, Postkontrola rasadničarske proizvodnje, realnost i potreba, koji je moderirao Krunoslav Dugalić. Organizirana je i dodjela priznanja "Zlatno sjeme", koje su osvojili Bc Institut d.d. za najprodavaniji hibrid Pajdaš i Poljoprivredni Institut Osijek za sortu Kraljica, domantnu na hrvatskom tržištu.