Novosti
LOGORAŠIMA SAVJETUJE POJEDINAČNE TUŽBE

Guzovski: Od Srbije tražim odštetu za torturu u logoru
Objavljeno 10. studenog, 2018.
Bivši zatočenik logora u Srijemskoj Mitrovici angažirao je u Srbiji odvjetnika

Dragutin Guzovski, bivši zatočenik logora u Srijemskoj Mitrovici, angažirao je u srpnju odvjetnika u Novom Sadu koji je u njegovo ime podnio tužbu protiv Republike Srbije zbog nezakonitog i neosnovanog lišavanja slobode, deportacije u logor, nehumanog i neljudskog ponašanja, premlaćivanja i tortura te nepoštivanja odredaba Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima.


Guzovski je u logoru bio od 18. studenoga 1991. do 22. svibnja 1992. godine, kada je razmijenjen kod graničnog mjesta Lipovac. Kaže kako je više od 26 godina čekao da pitanje odštete za logoraše bude riješeno na državnoj razini, no unatoč nekim pokušajima to nikada nije učinjeno.

Pripremno ročište

"Nisam išao u Srbiju nego sam preko interneta stupio u kontakt s odvjetnikom Markom Pekićem te mu dao punomoć da podnese tužbu protiv Srbije. Svaki logoraš treba učiniti isto, jer za zlodjela koja su tamo počinjena netko mora odgovarati. Dobio sam izvješće iz Ministarstva pravde iz Beograda da je moja tužba u postupku i da je zakazano pripremno ročište, a obavijestili su me i kako je Državno pravobranilaštvo pripremilo nagodbu koju će mi ponuditi kako se ne bi gomilali sudski troškovi", ispričao je Guzovski, dodajući kako vjeruje da će dobiti odštetu. Naime, u vrijeme kada su hrvatski branitelji i civili bili zatočeni u logorima, Srbija i Crna Gora bile su u zajedničkoj državi, pa kako je Crna Gora priznala odgovornost za koncentracijski logor u Morinju i isplatila odštete logorašima iz Dubrovačko-neretvanske županije, Guzovski kaže kako će i Srbija morati isto postupiti - priznati postojanje logora i obeštetiti logoraše.
Potvrdio nam je kako će odvjetnik Pekić ovog vikenda doći u Vukovar kako bi razriješili još neke detalje vezane uz podizanje tužbi protiv Srbije.
"Treba definirati mogućnost da tužbe pokrenu i članovi obitelji ubijenih i umrlih logoraša. Spreman sam svima pomoći i pozivam ih da mi se jave, jer na temelju svoga primjera znam koju je dokumentaciju potrebno dostaviti kako bi tužba bila pravovaljana. Uz liječničku dokumentaciju, u kojoj su navedene posljedice ozljeda koje su nastale tijekom zatočenja, jedan od najvažnijih dokumenata je izjava u kojoj će precizno biti navedeno u kojoj je vojnoj postrojbi ili skloništu logoraš bio, datum i mjesto zarobljavanja, najvažniji događaji iz razdoblja zatočeništva, nazivi logora u kojima je bio, što više detalja s ispitivanja, podaci o razmjeni i logoraški broj", pojasnio je Guzovski. Također je nužno navesti i osobne podatke, ali i popis svjedoka sa sadašnjim adresama i kontakt-telefonima.
U dokumentaciju potrebnu za podizanje tužbe pripadaju i uvjerenje o zatočeništvu (potvrda Međunarodnoga Crvenoga križa, ili potvrda Vlade RH - Ureda za žrtve rata), rješenje o mobilizaciji u Oružane snage RH, potvrda o pripadnosti Hrvatskoj vojsci, potvrda o oduzetim stvarima te rješenje o invalidnosti.
"Pozivam logoraše da mi se obrate kao predsjedniku županijske podružnice HDLSKL-a i pomoći ću im da tužba bude dobro napravljena i uđe u pravnu proceduru. Mogu me zvati na broj telefona 098/207-405", poručio je Guzovski.
Na upit što ga je motiviralo na ovaj korak, rekao je kako je doznao da se nalazi na popisu hrvatskih branitelja koje Srbija traži kako bi im sudila na temelju iskaza danih u logoru. S obzirom na to da se svi s toga popisa nalaze na Interpolovoj tjeralici praktično ne smiju izići iz Hrvatske, jer mogu biti uhićeni u svakoj zemlji koja je članica Interpola.
Zadovoljiti pravdu

"Od Srbije tražim 6,480.000 dinara, što je oko 51 tisuću eura. Sve su predradnje obavljene i održavanje pripremnog ročišta očekujem do kraja ovog mjeseca koji je iznimno bolan za Vukovarce. Svaki zatočenik ima svoju tešku priču i moramo inzistirati na zadovoljenju pravde", naglasio je i dodao kako je njegova tužba prva tužba hrvatskog državljanina protiv Republike Srbije za zatočenje u logoru i mučenje te vjeruje u pozitivan ishod.

Nakon izlaska iz logora Dragutin Guzovski obavio je sve medicinske pretrage u bolnicama u Zagrebu, a u sastavu tužbe liječničku je dokumentaciju dostavio sudu. Brojne torture u logoru jedva je preživio, s obzirom na to da su mu silnim batinanjima slomili prsnu kost, sedam rebara i zglobnu čašicu na desnom ramenu.
Dragana Korpoš
Danijel Rehak predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora

HRVATSKE INSTITUCIJE NISU ZAINTERESIRANE ZA TO PITANJE

Skupina bivših logoraša pokušala je prije desetak godina podnijeti zajedničku tužbu uz pomoć Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, no ta tužba nikada nije predana pravosudnim institucijama u Srbiji. Čelnici Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora razgovarali su o tom problemu sa svim hrvatskim ministrima pravosuđa. "Osim moralne potpore ništa nismo dobili. Institucije naše države nezainteresirane su da se to pitanje riješi. Nažalost, to je istina. Ne znam hoće li pojedinačne tužbe dati rezultat, jer Srbija ne priznaje odgovornost za agresiju na Hrvatsku, pa ni postojanje logora. Volio bih da pravda napokon bude zadovoljena", rekao je Danijel Rehak, predsjednik HDLSKL-a. Prema podacima toga društva kroz srpske je logore prošlo oko 30 tisuća hrvatskih državljana, a za oko 300 logoraša oni su bili logori smrti, jer su izgubili živote od posljedica zlostavljana.
U SAMICI PROVEO 126 DANA
Dragutin Guzovski ranjen je tri puta, a geler pokraj kralježnice nosi i danas. Sa skupinom zarobljenika kamionom je odvezen u Srijemsku Mitrovicu. "Morali smo proći kroz špalir gdje su nas dočekali raspamećeni civili, vojnici i policajci i tukli nas lopatama, motkama, bejzbol palicama te udarali nogama. Postrojili su nas na nogometno igralište i po desetero odvodili u sportsku halu, skidali do gola i oduzeli sve. Popisali su nas i vodili u sobe. Završio sam u trećem paviljonu gdje nas je bilo oko 120", rekao je Guzovski, naglasivši kako su ih policajci tukli gumenim palicama. Kasnije je prebačen u drugu prostoriju u kojoj je bilo 168 branitelja s Mitnice koji su se predali s oružjem. Uslijedila su svakodnevna ispitivanja praćena teškim batinama, a početkom 1992. godine prebačen je u samicu gdje je proveo 126 dana. "Pamtim ispitivanja praćena fizičkim i psihičkim torturama. Od batina sam otupio, više nisam osjećao ni glad ni žeđ. Dolaskom regularne vojske situacija je bila nešto bolja, no i dalje su me tukli za vrijeme ispitivanja. U logoru sam smršavio 46 kilograma", ispričao je.
51

tisuću eura odštete traži Guzovski od Srbije
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SANDRA RAPČAK O UBOJSTVU SVOGA OCA

Plakao je, svjestan da više neće vidjeti svoju djevojčicu

2

VUKOVARSKA BOLNICA - MJESTO STRADANJA

Gledali smo ranjene prijatelje i djecu, bolnica je bila naš dom

3

DAN PRIJE 27. OBLJETNICE OKUPACIJE

Milorad Pupovac odao počast žrtvama u Vukovaru