Magazin
USPOREDNI INTERVJU

Vedran Đulabić: Neke građanske inicijative promoviraju nedemokratske vrijednosti
Objavljeno 10. studenog, 2018.
IZV. PROF. DR. SC. VEDRAN ĐULABIĆ, PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Nedavno je u svome osvrtu na Twitteru dr. sc. Vedran Đulabić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, postavio pitanje - zašto se civilno društvo smatra prijetnjom? S tim u vezi zamolili smo prof. Đulabića za razgovor o tom, ali i o drugim pitanjima koja se odnose na civilno društvo općenito.

Za one koji ne prate Twitter, kakav bi bio odgovor, možete li to malo šire pojasniti?

- Čini mi se da se organizacije civilnog društva, i to posebno onaj dio koji se bavi ljudskim pravima i slobodama, u Hrvatskoj sve više smatraju nekom vrstom prijetnje ili možda čak svojevrsnog tumora na društvenom tkivu. Takve ideje dolaze iz neshvaćanja da su obrazovani, odgovorni, kritični i aktivni građani temelj uspješnog funkcioniranja demokratskog društva. A to je posebno važno u tranzicijskom društvu koje još uvijek traži svoj put u funkcioniranju prema visokim demokratskim standardima. A svakom društvu, u većoj ili manjoj mjeri, prijeti opasnost regresije u razvoju. Vrlo lako se skrene prema autoritarnim vođama i pokretima. Zato su građani i udruge civilnog društva važan stup u izgradnji demokratskog društva. To je jedan od glavnih razloga zbog čega civilno društvo ne bi trebalo ovisiti o vlasti, nego biti svojevrsni kontrolor i korektiv vlasti i, općenito, političara, na državnoj, ali jednako tako i na razini lokalne i regionalne samouprave.

APOLITIČNE UDRUGE

Što je zapravo civilno, građansko društvo, što bi bila njegova definicija. Taj pojam u javnosti često nailazi na nerazumijevanje i krivo tumačenje...

- Civilno društvo čine organizacije u koje se ljudi dobrovoljno okupljaju, odnosno učlanjuju, kako bi promovirali određene vrijednosti i interese. Za te se organizacije još koriste i nazivi treći sektor, nevladine organizacije, neprofitni sektor i drugi slični pojmovi. Najčešći organizacijski oblik civilnog društva udruge su građana, ali tu spadaju i zaklade, fondacije i slični organizacijski oblici koji čine dobrovoljne asocijacije u kojima se okupljaju građani sa sličnim interesima. Govorimo o organizacijama od kulturno-umjetničkih društava, preko udruga za zaštitu ptica pjevica kako se to kolokvijalno kaže, sve do udruga koje se bave zaštitom okoliša, promocijom i zaštitom demokratskih vrijednosti, ljudskih, posebno manjinskih prava i slično. Riječ je o vrlo šarolikoj sceni s mnoštvom udruga koje tvore ono što se u upravnoj znanosti zove asocijativni upravni sustav. Udruge civilnog društva sve su češće partneri vlasti u obavljanju javnih poslova preko tzv. koprodukcije (coproduction) javnih službi. U tom je smislu posebno ilustrativan primjer socijalnog sektora u kojemu brojne udruge sudjeluju u brizi za djecu, primjerice udomiteljstvo, terapijsko jahanje, karitativna djelatnost, humanitarna pomoć u slučaju prirodnih i drugih nepogoda te u drugim situacijama. Posebna su kategorija udruge koje "nadziru" demokratske standarde u nekom društvu, od izbornog procesa, otvorenosti vlasti prema građanima, borbe protiv korupcije, zaštite ljudskih prava i drugim sličnim javnim politikama (public policies). U svakom slučaju, radilo se o važnom dijelu modernog demokratskog društva, a posebno su važan dio društava koja još uvijek grade demokratske standarde.

Premda mnoge udruge civilnog društva za sebe kažu da nisu političke, za neke se međutim ipak vežu stanoviti ideološki aspekti djelovanja?

- Udruga civilnog društva ima mnogo, ali nisu sve usmjerene na poboljšanje demokratskih standarda u društvu, a to je onaj dio civilnog društva o kojemu sad govorimo. Velika većina udruga građana zapravo su apolitične organizacije. Tipični primjer su kulturno-umjetnička društva u koja se ljudi okupljaju zbog razloga koji najčešće nema nikakve veze s politikom. Riječ je o plesu, pjevanju, narodnim nošnjama i očuvanju običaja i tradicije koja se nerijetko veže uz neki lokalitet ili regiju.

Mnoge udruge imaju problema s financiranjem, no evidentna su i neka druga neriješena pitanja ne samo udruga nego i civilnog društva općenito. O kakvim se problemima radi?

- Temelji problemi civilnog društva povezani su s problemima nedovoljnog broja članova, slabog kapaciteta za osiguravanje sredstava za rad (tzv. fundraising), umrežavanje s drugim organizacijama i zagovaranje ideja i vrijednosti promocije zbog kojih te organizacije i postoje. Kako još uvijek nemamo razvijenu kulturu doniranja u kojoj obični građani, a posebno imućniji pojedinci, dio svojih prihoda doniraju udrugama civilnog društva, takve udruge osuđene su na konstantnu borbu za preživljavanje i do sredstva za rad uglavnom dolaze apliciranjem na međunarodne i, znatno manje, na domaće izvore financiranja.

PRIJETNJE DESNICE

Mnogi civilno društvo poistovjećuju s civilnim udrugama pa se onda provlače teze da takve institucije žive na račun poreznih obveznika, da je u udrugama (i općenito u civilnom društvu; Šoroš i dr.) previše politike, demagogije... Vaš komentar?

- Udruge koje se bave promocijom ljudskih prava, demokracijom i nekim drugim sličnim temama u velikoj su manjini, ali obzirom na to da su neke od njih relativno prisutne u javnom prostoru i da ponekad otvaraju važne teme u društvu, a pritom zauzimaju stavove koji nisu na liniji tzv. mainstream političkog diskursa, naravno da ih "čuvari ispravnog mišljenja" uzimaju na pik i prozivaju kao nedržavne elemente. Danas je u Hrvatskoj postalo uvriježeno da se bilo koga tko u javnom prostoru kaže išta kritično prema pogubnom nacionalizmu, veličanju ustaštva i sličnim anomalijama, okarakterizira kao jugonostalgičara, leftarda, soroševca ili nešto slično tome. Ponavljam, udruge koje se bave promocijom demokracije i ljudskih prava poželjne su u društvu i dobro je da imaju autonomne izvore financiranja koji ne ovise o domaćim društveno-političkim prilikama.

U sadašnjem modernom, globalno umreženom svijetu, gomila je globalnih, ali i lokalnih problema, počevši od odnosa u EU, migracija, terorizma, jačanje desnih političkih opcija, klimatskih promjena do ekonomije, razvoja i dr. Kakva je u takvom kontekstu uloga civilnog društva?

- Mislim da su udruge civilnog društva vrlo važan dio modernog društva. Ali, kao što ste rekli, sve više jačaju desni, nerijetko populistički i antidemokratski pokreti i vrlo je izgledna prijetnja da takvi pokreti iskoriste institucije civilnog društva i tako omoguće duboko antidemokratskim vrijednostima i skupinama da skrenu društvo prema autoritarnom tipu vladavine. To je vidljivo posljednjih godina u Hrvatskoj gdje se građanskim inicijativama zapravo promoviraju vrijednosti koje nisu spojive s konceptom modernog, demokratskog i pluralističkog društva u kojemu perspektivu i mjesto za ugodan život ima svatko, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnom i socijalnom podrijetlu, spolnoj orijentaciji i drugim karakteristikama. Navedene karakteristike ne smiju biti temelj nikakvih oblika vidljive ili prikrivene diskriminacije koja je puno opasnija upravo zbog toga jer nije vidljiva na prvi pogled. Hrvatska bi trebala biti društvo u kojemu drugi i drukčiji nisu prijetnja nego bogatstvo koje nam pomaže da obogatimo vlastitu kulturu i upoznamo druge ljude, njihove svjetonazore i kulture.(D.J.)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana