Svečanim otvorenjima, 22. ožujka ove godine, javnosti je prezentiranana izložba Valpovački vlastelini Prandau-Normann. Ovaj izniman događaj popraćen je velikim odazivom posjetitelja, a cijeli posao odradile su četiri baštinske ustanove: Državni arhiv u Osijeku, Muzej Slavo izložba Valpovački vlastelini Prandau-Normannije, Muzej likovnih umjetnosti Osijek te Muzej Valpovštine koji su prezentirali dijelove bogate ostavštine valpovačkih vlastelina.
Otvorivši svoje riznice spomenute baštinske ustanove nastojale su oslikati život valpovačkih vlastelina, njihovu ulogu u gospodarskom, društvenom, kulturnom i obrazovnom životu Valpovštine, ali i Osijeka te Slavonije. Svaki od šest stotina predmeta izložbenog mozaika kontekstualizirao je određeni segment svakodnevice svojih vlasnika, otkrivao njihove interese, navike, strasti, bilo da je riječ o diplomi, slici, naslonjaču, knjizi, ili notnome zapisu. Bogata građa valpovačkih vlastelina, umjetnička, arhivska, graditeljska, numizmatička, kulturno-povijesna, knjižnična i glazbena, prvi put je na ovaj način predstavljena javnosti, oslikavajući izniman segment naše kulturne baštine cjelinama: Likovna baština Prandau-Normann, Valpovački vlastelini Prandau-Normann - bibliofili, kolekcionari i donatori, Arhivska građa Valpovačkog vlastelinstva, Svakodnevni život i glazbena baština. Svaka od priča ovih izložbi u izložbi slična je, ali svaka otkriva svoj segment dvostoljetne povijesne obiteljske priče, duboko utkane u povijesnu priču Slavonije.
POVIJESNA ULOGA
Obitelj Hilleprand von Prandau upravljala je Valpovačkim vlastelinstvom, odnosno posjedom 164 godine, a zatim upravu nad tim posjedom preuzima obitelj von Normann-Ehrenfels, koja je njime upravljala do njegove konfiskacije 1945. godine. Obitelj Hilleprand von Prandau poduzimala je različite aktivnosti na unaprjeđenju gospodarstva na tom vlastelinstvu, odnosno posjedu. Pri tome su mijenjali organizaciju posjeda kako bi omogućili njegovo bolje funkcioniranje i privređivanje. Obitelj von Normann-Ehrenfels nastavila je održavati posjed preuzevši ga posljednjih desetljeća njegova postojanja. Obje obitelji nastojale su dio prihoda uložiti u unaprjeđenje školstva na valpovačkom području. Obitelj Hilleprand von Prandau uložila je početkom 19. stoljeća dio vlastelinskih prihoda u gradnju kazališne zgrade te sve do sredine stoljeća brinula o troškovima njezina održavanja. Obje obitelji omogućile su svojim djelovanjem tijekom više od dva stoljeća društveni, kulturni, obrazovni i gospodarski razvoj valpovačkoga područja.I danas Valpovčani rado pričaju o svojim grofovima. Baruni Prandau i grofovi Normann slovili su kao veliki mecene, donatori i dobrotvori, podržavali su rad brojnih zaklada, udruga te su vršili patronat nad svim župama Valpovštine i Miholjštine i ponekim institucijama, ponajprije onima kulturnoga karaktera.Segment izložbe u Muzeju likovnih umjetnosti oslikao je likovnu baštinu Valpovačkih vlastelina, privatnu obiteljsku zbirku koja se nalazila u valpovačkom dvorcu. Koncept izložbe prikazao je stil života jedne imućne plemićke obitelji, elitističkog stila života u kontekstu malene lokalne sredine. Zahvaljujući nekoliko generacija obitelji na izložbi likovne baštine vlastelina u Muzeju likovnih umjetnosti mogla su se vidjeti djela inozemnih imena Johanna Michaela Rottmayra, Ephraima Hochhausera, Johanna Antona Zitterera, Friedricha Amerlinga, Carla Rahla, ali i domaćih Josipa Franje Mückea, Huge Conrada von Hötzendorfa, Bele Čikoša Sesije, Vladimira Becića, Jose Bužana, Mencija Klementa Crnčića, Mate Celestina Medovića i Dragana Melkusa.Muzej Slavonije u zbirkama Povijesnoga odjela, Odjela umjetničkoga obrta, Numizmatičkoga, Etnografskoga te Odjela knjižnice čuva brojne predmete vrijedne obiteljske ostavštine, a njihove članove uistinu i možemo nazvati bibliofilima, kolekcionarima i donatorima. Sačuvana ostavština obitelji Prandau-Normann u Muzeju Slavonije svjedoči danas o životu i navikama vlasnika Valpovačkog vlastelinstava, njihovim interesima, društvenim usmjerenjima, oslikavajući život ovoga područja tijekom više od dva stoljeća.Jedna od najvrednijih sačuvanih obiteljskih knjižnica u nas, s gotovo deset tisuća bibliografskih jedinica te glazbena, ponajviše rukopisna građa, numizmatička zbirka koju je grof Rudolf von Normann-Ehrenfels darovao tadašnjem Gradskome muzeju etnografska građa, iznimna kartografska zbirka, predmeti umjetničkoga obrta: namještaj, ukrasni predmeti, fotografije, slike, dokumentarna građa…, dio su bogate riznice valpovačkih vlastelina pohranjene u Muzeju Slavonije.
ARHIVSKI FOND
Državni arhiv u Osijeku u svom dijelu sudjelovanja na izložbi s četiri lica, iznio je na svjetlo dana izbor dokumenata i drugih zapisa iz svoga fundusa koji čine arhivski fond Valpovačkog vlastelinstva u razdoblju od 1727. do 1945. godine.Arhivski fond Valpovačkog vlastelinstva obuhvaća samo dio arhivskoga gradiva koje je nastajalo tijekom života i djelovanja plemićkih obitelji Hilleprand von Prandau i von Normann-Ehrenfels. Premda taj fond prema svojoj naravi i provenijenciji pripada skupini osobnih i obiteljskih fondova, samo manji dio zapisa koji se u njemu čuvaju sadrži one dokumente koji bi predstavljali pravi osobni i/ili obiteljski arhivski fond s osobnim dokumentima, privatnom korespondencijom, osobnim i obiteljskim uspomenama, rodoslovljem, osobnim i obiteljskim bilješkama i slično. Očuvani arhivski fond uglavnom obuhvaća zapise koji su nastajali u okviru vođenja imovinsko-pravnih poslova, gospodarstva i financija na vlastelinstvu i kasnijem veleposjedu. Riječ je o jednom od rijetkih arhivskih fondova čije gradivo, iako samo djelomice očuvano, živo ocrtava ustroj, upravu i djelovanje vlastelinstava u širem okruženju te život i rad vlastelina i njihovih podložnika na području istočne Hrvatske u razdoblju od početka 18. stoljeća do 1945. godine. Grbovi iz arhivskoga fonda Valpovačkog vlastelinstva predstavljaju dio traga dugotrajnoga procesa uporabe grbova. Bogatstvo prirode, omeđeno područje, potencijal ljudi, vlastelinska i podanička prava, uređeni odnosi i miran suživot, čine vlastelinstvo mjestom rasta ekonomskih dobara i razvoja društva kroz povijest. U svjetovnim i crkvenim krugovima, u Valpovu i u Valpovštini, u Osijeku i u Slavoniji, u Zagrebu i drugdje u Hrvatskoj, u Beču i diljem Monarhije, posvuda su članovi obitelji Hilleprand von Prandau i von Normann-Ehrenfels zauzimali i zadobivali istaknuta mjesta i uloge, položaje i značenje. Neki tragovi toga značenja očuvani su u ovim počasnim diplomama.Inače, Muzej Valpovštine smješten je u nekadašnjem obiteljskom boravištu valpovačkih vlastelina, baroknom dvorcu Prandau-Normann, u središtu Valpova. Obitelj baruna Hilleprandu von Prandau i grofova Normann-Ehrenfels bila je u posjedu dvorca utvrde od 1721. godine do 1945. godine. Tijekom ta dva i pol stoljeća vlastelinstvo je dalo obilježje cjelokupnom kulturnom životu Valpova, ali i Slavonije i Baranje. Muzej je danas u posjedu vrijedne zbirke iz ostavštine plemićkih obitelji. Kako je Muzej Valpovštine smješten u domu obitelji, ostavština je prezentirana u autentičnom ambijentu. Iz predmeta koji su bili inventar dvorca iščitavamo preferencije i životni stil obitelji koja je njima bila okružena u svojoj svakodnevici. Predmeti nam danas govore o imućnosti i rafiniranom ukusu članova obitelji, ali i o organiziranosti domaćinstva.Podsjetimo, na svečanom otvorenju najavljen je zajednički dvojezični katalog koji je svečano promoviran 11. srpnja. Predstavljači, ugledni stručnjaci i znanstvenici: prof. dr. sc. Žarka Vujić, prof. dr. sc. Zvonko Maković, i dr. sc. Milijana Lučić s područja muzeologije, povijesti umjetnosti i arhivistike, iznimno su se pozitivno osvrnuli na katalog ocijenivši ga značajnim doprinosom u prepoznavanju, tumačenju i prezentaciji slavonske kulturne baštine. Suizdavačka je to publikacija Državnoga arhiva u Osijeku, Muzeja Slavonije, Muzeja likovnih umjetnosti Osijek i Muzeja Valpovštine. Uredništvo potpisuju: dr. sc. Marina Vinaj, Ivana Knežević Križić, dr. sc. Danijela Jelaš, Ivan Roth i Mirjana Paušak.
RUŠENJE GRANICA
Tijekom trajanja izložbe organizirani su brojni popratni sadržaji: stručna vodstva, zajednička gostovanja, radionice i predavanja koja su organizirali i muzejski i arhivski pedagozi dr. sc. Danije Jelaš, Jesenka Ricl, Leonilda Konti, Kristina Delalić Vetengl, uz iznimnu marketinšku podršku Erike Žilić Vincetić, Angeline Lončarić te Jasminke Mesarić.Velik broj posjetitelja, domaćih, ali i stranih, imao je priliku upoznati valpovačke vlasteline, ali i vrijeme u kojemu su živjeli, doživjeti Osijek i Valpovštinu u protoku dva stoljeća.Na promociji kataloga istaknuta je želja izdavača da katalog zaživi i u virtualnom okruženju, uz podršku Katedre za muzeologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i zalaganje doc. dr. sc. Gorana Zlodija. Bogata građa valpovačkih vlastelina dio je bogate kulturne priče Valpova, Osijeka i naše Slavonije na taj bi način postala i ostala dio virtualnog svijeta široko dostupnog izvan vremenskih i prostornih granica.Zaključiti treba da izložbeni projekt četiriju baštinskih ustanova Osijeka i Valpova Valpovački vlastelini Prandau-Normann, prvi put objedinivši bogatu kulturno-povijesnu građu uz kvalitetan katalog, uistinu možemo okarakterizirati kao projekt desetljeća. Premda, nažalost, podalje od medijske šire hrvatske prezentacije kakvu ovakav projekt uistinu zaslužuje, ipak možemo biti ponosni na sve što smo s izložbom i katalogom postigli i s ovom pričom krenuti u
svijet.
Piše: Denis DETLING
Kako je Muzej Valpovštine smješten u domu obitelji, ostavština je prezentirana u autentičnom ambijentu.
Grbovi iz arhivskoga fonda Valpovačkog vlastelinstva predstavljaju dio traga dugotrajnoga procesa uporabe grbova.
Obitelj baruna Hilleprandu von Prandau i grofova Normann-Ehrenfels bila je u posjedu dvorca utvrde od 1721. godine do 1945. godine.
Kompleksna građa
Koncepcijski je katalog podijeljen u dva dijela. U prvom dijelu u sklopu sadržajnih cjelina: Uvod; Valpovački vlastelini Prandau-Normann; Arhivska baština; Bibliofili, kolekcionari, donatori; Likovna baština, Svakodnevni život, dan je osvrt na gospodarski i kulturni doprinos dviju obitelji, slijedi prikaz arhivske baštine valpovačkih vlastelina, kartografske zbirke te zbirke posmrtnih grbova. Bogata kulturno-povijesna zbirka Muzeja Slavonije predstavljena je u segmentima knjižnice, umjetničkih predmeta, numizmatičke zbirke te etnografskih predmeta. Povijest likovne zbirke valpovačkih vlastelina, umjetnost valpovačkog dvorca te arhitektura, barokna te ona 19. stoljeća, slijedi u segmentu likovne baštine Muzeja likovnih umjetnosti. Svakodnevica valpovačkih vlastelina te opis kripte sv. Roka zaokružuje prvi dio kataloga. U drugom dijelu predstavljeno je šest stotina izložaka postavljenih u prostorima baštinskih ustanova: Državnom arhivu, Muzeju Slavonije, Muzeju likovnih umjetnosti te Muzeju Valpovštine. Svaku katalošku jedinicu prati i fotografija predmeta.
Brojni suradnici
Uz djelatnike baštinskih ustanova: dr. sc. Dražena Kušena, dr. sc. Danijela Jelaša, Antu Grubišića, Radmilu Biondić, Andreju Šimičić, Grgura Marka Ivankovića, Ivanu Knežević Križić, dr. sc. Marinu Vinaj, mr. sc. Branislava Miličića, Vlastu Šabić, Ivana Rotha, Mirjanu Paušak, na katalogu su u izradi tekstova i kataloških jedinica sudjelovali i znanstvenici s Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Dragan Damjanović te s Umjetničke akademije Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku doc. dr. sc. Jasminka Najcer Sabljak te doc. dr. sc. Margareta Turkalj Podmanicki, doc. dr. sc. Brankica Ban. S Instituta za povijest Slavonije, Baranje i Srijema u Slavonskom Brodu dr. Milan Vrbanus, Silvija Lučevnjak iz Zavičajnog muzeja Našice, Sunčana Bašić iz Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku te Eduarda Lackovića iz Turističke zajednice Grada Valpova.
Na svjetskoj razini
Oblikovanje i pripremu kataloga sjajno je odradio Čarobni tim d.o.o iz Osijeka, a tiskan je u Grafici d.o.o. Osijek. Grafička dizajnerica Mirta Kapetanović, dugogodišnja suradnica Muzeja Slavonije, oblikovala je katalog koji, prema riječima prof. dr. sc. Žarke Vujić s Katedre za muzeologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, svojom kvalitetom uistinu može ići u svijet. Lekturu tekstova odradila je profesorica Dijana Rešicki, a korekturu Uredništvo kataloga, uz pomoć Vesne Barjaktarić i Andreje Šimičić iz Muzeja Slavonije. Prijevod tekstova, odolijevajući rokovima, odradila je Lingua d.o.o. Osijek. Fotografije za ovaj bogati katalog izradili su dr. Dragan Damjanović, Milan Drmić, Marin Franov, Zlatko Grgić, dr. sc. Danije Jelaš, Bruno Jobst, Ivan Novokmet, Silvija Lučevnjak, Jasminka Najcer Sabljak, Eduard Lacković, Ivan Roth, Marin i Domagoj Topić te Goran Vranić.