Novosti
JEDAN DAN S “LOVCIMA” NA NAFTU

Kamioni s posebnom opremom slanjem zvučnih signala istražili su dubine slavonskog podzemlja
Objavljeno 9. studenog, 2018.
Ovo je prvo seizmičko ispitivanje potencijalnih nalazišta nakon hrvatske samostalnosti

Završila su dvodimenzionalna seizmička istražna ispitivanja potencijalnih nalazišta nafte i zemnog plina na području Slavonije i Baranje. Dvije godine nakon potpisivanja ugovora o koncesiji za istraživanje i eksploataciju ugkljikovodika, Vermilion Zagreb Exploration d.o.o., hrvatski ogranak kanadske naftne kompanije Vermilion Energy, proteklih mjeseci izvršio je ukupno 374 kilometra 2D seizmičkih mjerenja na istražnim lokacijama u Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj i Požeško-slavonskoj županiji.

Jednog od posljednjih dana te istražne ekspedicije ovoj potrazi za naftom svjedočila je i naša reporterska ekipa.
Zanimljiva kolona
U atarima iza sarvaškog pogona Opeke dočekuju nas Arso Putniković, odgovorni voditelj istražnih naftno-rudarskih radova, Vladislava Kukavica, voditelj geološko-geofizičkog tima i László Gombár, nadglednik seizmičkih radova koje izvodi AGS - Acoustic Geophysical Services, tvrtke specijalizirane za ovu vrst istražnih radova. Bez okolišanja uvode nas u tematiku - ispitivanje se provodi metodom odašiljanja seizmičkog vala.- Izvođenje seizmičkih mjerenja na terenu obuhvaća postavljanje kabela i prijamnika - geofona, emitiranje signala u podzemlje, registraciju reflektiranog signala, terensku obradu podataka i zatim preseljenje na novo područje. Kao izvor zvučnog signala koriste se takozvani vibratori, strojevi opremljeni metalnim pločama na podvozju. Spuštanjem metalne ploče na tlo proizvodi se zvučni signal koji se odašilje u podzemlje i reflektira od različitih slojeva stijena u podzemlju. Reflektirani signal registrira se na geofonima. Informacije se dalje prenose u registracijsko vozilo gdje se signal obrađuje. Snimljeni podatci kompjutorski se obrađuju te se generira slika podzemlja na temelju koje se geološkom interpretacijom utvrđuju moguće akumulacije nafte i plina - pojašnjava Gombár. No najbolje je, kažu, da se u to i sami uvjerimo. Nastavljamo poljskim puteljcima u smjeru Bijelog Brda i za desetak minuta nailazimo na zanimljivu kolonu.Tri specijalizirana kamionska vozila u koloni, uz minimalan razmak, krstare prethodno određenom i putem GPS-a zadanom putanjom. Zaustavljaju se, spuštaju spomenute metalne ploče na svome podvozju koje u roku od 20 sekundi kao vibratori u tlo odašilju seizmička valove. Pet sekundi miruju, potom se pomiču 20 metara i ponavljaju radnju. I tako deset sati dnevno, odnosno 500 do 600 pozicija. Odaslani zvuk, odnosno seizmički val, kreće se prema dolje brzinom od 500 metara u sekundi, do maksimalne dubine od 5000 metara.Ondje ih registriraju geofoni - jednostavni uređaji za registraciju nailazaka seizmičkih valova, poput klina zabodeni ne dublje od deset centimetara u zemlju. Geofoni su povezani kabelima koji se razvlače duž cijele trase dan prije prolaska kamiona, 20 geofona čini jednu stanicu, iz tih stanica ovako prikupljeni podaci šalju se u informatički centar gdje se obrađuju. Ovaj put to je klasično terensko vozilo u čijoj je zatvorenoj unutrašnjosti sva sila informatičke opreme u koju se slijevaju podaci iz podzemlja. Domaćini nam na jednom od zaslona pokazuju trenutak kada kamioni počinju odašiljati vibracije - to se registrira pojavom "debelih" žuto označenih vibracija na dijagramu.Drugi zaslon, pak, pokazuje kako geofoni prikupljaju i mehaničke zvukove iz okoline. Primjerice kada prometnicom prođe veliko vozilo, a vjerovali ili ne, i kiša stvara buku koja se može registriati. Ispitivanje se ponekad ne može provesti ako je jak vjetar, ili ako je grmljavinsko nevrijeme, naime, geofoni su svojevrsni magnet za privlačenje munje...- Uglavnom, snimljeni podatci kompjutorski se obrađuju te se generira slika podzemlja na temelju koje se geološkom interpretacijom utvrđuju moguće akumulacije nafte i plina - kaže Putniković. Podsjeća kako je ovo prvo seizmičko ispitivanje slavonskog podzemlja za hrvatske samostalnosti, a da su prije toga ovdje istražni radovi prvi put bili 1971., a posljednji puta 1987. godine. Tada se za istraživanje podzemlja kao izvor vibracije upotrebljavao eksploziv, tzv. linijski naboj. Eksploziv doduše ni danas nije napušten, ali se isključivo koristi, objašnjavaju nam, na šumskim područjima gdje nije moguć prolazak kamionima. Ali i on se upotrebljava na način da se polaže u ručno iskopane rupe na dubini većoj od tri metra. Eksplozija se usmjerava prema dolje tako da na površini nema štetnih djelovanja.
Pet rizika
Kada smo već kod štete, noć prije našeg obilaska terena upravo je na širem osječkom području zabilježen potres, a u Vermilionu kažu kako to naravno nema veze s njima. Iako, kada ste u neposrednoj blizini kamiona, osjetite kako tlo pod vašim nogama podrhtava, no samo nekoliko sekundi, a potom nestaje. Ova metoda ne proizvodi štetu u okolini. Međutim, prolaskom radne mehanizacije moguće su štete na poljoprivrednom zemljištu i usjevima. Šteta nastaje zbog težine strojeva koji ostavljaju tragove na zemljištu, posebice u kišnom razdoblju. Ako je na poljoprivrednom zemljištu neka poljoprivredna kultura, moguća je šteta i na usjevima. Za svu nastalu štetu na usjevima, zemljovlasnik ili korisnik zemljišta obeštećuju se prema tržišnoj cijeni poljoprivredne kulture. U te su radnje, kako bi sve bilo transparentno, bile uključene i jedinice lokalne uprave na čijim prostorima su istražna polja.I zaključno, nestrpljivi, pitamo ima li nafte?- Za to mora biti ispunjeno svih pet kriterija, mi ih u struci nazivamo rizicima. Prvi je postojanje ‘rezervoara‘, zatim pokrovne stijene, postojanje zamke, matične stijene, i naposljetku povoljno vrijeme migracije ugljikovodika iz matične stijene u ‘rezervoar stijenu‘. Nafta, naime, u pravilu ne ostaje na mjestu na kojemu nastaje, ona zbog djelovanja gravitacije migrira prema "gore", dakle do spomenutog ‘rezervoara‘ - opisuje Putniković. Najzahvalniji ‘rezervoari‘ su naslage pješčenjaka, ali ima i drugih, primjerice vapnene breče kao u slučaju naftnog polja Beničanci.Naposljetku, koncesionar je u sklopu potpisane koncesije dužan obaviti i istražno bušenje, gdje će to biti - indicirat će upravo ovako prikupljeni dvodimezionalni seizmički podaci. Ako se bušotina pokaze pozitivnom, dakle dođe do otkrića nafte, ili još vjerojatnije zemnog plina, tada na tom mjestu nastaje eksploatacijsko polje. A to je onda neka sasvim druga priča.Naposljetku, o vremenu nastanka nafte na ovom području može se govoriti o približno 20 milijuna godina unazad. To je ipak vrijeme mlađe od onog kada su zemljom hodali dinosauri, ali ne na ovom prostoru, jer je on u to vrijeme bio potopljen.
Dario Kuštro
ODGODILI POSAO ZBOG PTICA
Potraga za naftom i plinom na području istražnog polja Drava 4, koje obuhvaća područje sjeverno od rijeke Drave (Baranja) i južno od područja Osijeka, provedena je na ukupno 12 lokacija, odnosno linija ukupne dužine 151 kilometar. Ova koju smo posjetili druga je po pojedinačnoj dužini s 20 kilometara. Duža je samo bila linija u Baranji (lokacija Jagodnjak), s dužinom od 29 kilometara. U Baranji je bilo sedam, a u slavonskom dijelu istražnog polja pet linija. Zanimljivo je primijetiti kao su u Vermilionu odgodili početak ovih istraživanje, trebali su početi u svibnju upravo u Baranji, na potezu uz Dravu. No kako su bili upozoreni da je to vrijeme gniježđenja autohtonih ptičjih vrsta, istražne radove pomaknuli su za početak jeseni.

Podsjetimo i na to da su ovim prizemnim (i podzemnim) istražnim radnjama prethodile one iz zraka. Uz pomoć aviona s posebnom opremom obavljena su gravimetrijska i magnetometrijska mjerenja (s visine od 80 metara) - na temelju kojih su određene zemljaske linije za daljnja istraživanja.
STO METARA
Područje Slavonije nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 100 metara. Zanimljivo nam je zvučalo obrazloženje naših terenskih domaćina kako je to zapravo visina na kojoj se nalazi najveći dio površine zemaljske kugle. Primjerice, visina od 100 metara iznad površine mora u najvećem je dijelu Europe, a na istoj visini nalazi se i Sahara, ali i područje Sibira. U slavonskim su dubinama mladi geološki nasadi za koje se pretpostavlja kako kriju nalazišta ugljikovodika. Na ovim istražnim radovima angažiran je i dio slavonskih tvrki, a 80-ak djelatnika je i izravno zaposleno.
TRAŽI SE RJEŠENJE ZA LOVCE
Rekli smo kako su prolaskom radne mehanizacije moguće štete na poljoprivrednom zemljištu i usjevima. Predstavnici kanadskih naftaša još jednom su detaljnije pojasnili kako su ratari na čijim su se poljima obavljala ispitivanja obeštećeni (ili u slučaju ovih radova tek biti), za eventualna oštećenja ljetine prema već poznatoj formuli. “Kada prelazimo zasijano poljoprivredno zemljište, bilo pješice ili vozilima, poljoprivrednik će biti obeštećen za svu štetu na usjevima ili imovini koju bi mogla prouzročiti naša istraživanja. Iznosi se određuju prema zahvaćenoj površini usjeva i trenutačnoj tržišnoj cijeni određene kulture. Ina već dugi niz godina kako se provode seizmografska ispitivanja diljem Hrvatske, pa je već uspostavljena formula koja se primjenjuje za utvrđivanje iznosa odštete i svaki poljoprivrednik može biti siguran da je formula za naknadu štete više nego korektna, do sada se koristila u svim slučajevima obeštećenja i ljudi su uvijek bili zadovoljni, što se kod njih može i provjeriti”, kaže Putniković. U dijelu domaćih medija, pak, plasirana je informacija o nezadovoljstvu visinom odštetog iznosa lovaca iz Vukovarsko-srijemske županije, a Putniković odgovara kako u tom slučaju nisu “uspostavljeni kriteriji”. “Kako ne bi bilo nezadovoljnih, u fazi smo suradnje s Ministarstvom poljoprivrede kako bi se utvrdili kriteriji i za ovakve slučajeve, a u tome su angažirani i stručnjaci za lovstvo”, kaže Putniković.
20 mil. godina
ČEKALA JE NAFTA ISPOD ZEMLJE
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE KVALITETE HRVATSKIH BOLNICA

Vukovarska bolnica treća je najbolja bolnica u zemlji

2

STOGODIŠNJICA ZAVRŠETKA PRVOG SVJETSKOG RATA

Demoni se ponovno bude.
Povijest prijeti da će se ponoviti

3

ERDUTSKI SPORAZUM - 23. GODIŠNJICA

Roditelji sve manje odvajaju djecu u razrede s posebnim programom