Započeta porezna reforma i dalje nije dovoljna za podizanje konkurentnosti IT sektora te za zadržavanje najkvalitetnijih ljudi tog sektora u zemlji. Smanjenjem poreza na dohodak djelomice su se rasteretile plaće ključnih stručnjaka, što je važan korak za IT industriju, kao i za druge grane i poduzeća u kojima se stvara velika dodana vrijednost zahvaljujući inovativnosti i novim znanjima koje ova industrija producira.

Naglasci su to s konferencije za novinare održane u četvrtak u HUP-u o plaćama u IT industriji. Predsjednik HUP - Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti Boris Drilo kazao je kako je ICT industrija budućnosti koja ima šanse u zemlji pokrenuti ozbiljnije promjene. "Prošle godine je ICT sektor generirao gotovo tri tisuće novostvorenih visoko plaćenih radnih mjesta koja generiraju značajnu osobnu potrošnju i koja utječe na rast BDP-a. ICT sektor nosi investicije od tri milijarde kuna i ni jedan drugi privatni sektor u Hrvatskoj ne nosi toliko investicija. Jedino ICT u izvozu raste dvoznamenkastom stopom rasta. Pozdravljamo reformske pomake koje je Vlada pokrenula, no oni nisu dovoljni i potrebno je mnogo više pažnje posvetiti ovom sektoru i omogućiti mu uvjete poslovanja koji su poticajni i porezne politike koje nisu represivne“, kazao je Drilo.Dopredsjednik te HUP-ove udruge Hrvoje Josip Balen naglasio je kako poslodavci ne mogu sami povećati plaće dok se ne promijene uvjeti poslovanja u zemlji. On je istaknuo da "se natječemo sa zemljama u kojem su porezne politike mnogo liberalnije od naše". "Svi bi poslodavci vrlo rado dali veće plaće radnicima u cilju zadržavanja kvalitetnih kadrova u zemlji, no za ozbiljnija povećanja potrebna su i veća rasterećenja od onih kojima smo do sada svjedočili“, napominje Balen."Pozdravljamo svaku reformu i svaki iskorak, no s trenutačnim prijedlozima nećemo postići dovoljno značajan efekt potreban za stvaranje uvjeta za daljnji razvoj i rast plaća u IT sektoru. Potrebna nam je uniformna stopa poreza na dobit i jednostavniji mehanizam oporezivanja dohotka koji će omogućiti da i ljudi sa srednjim i umjerenim plaćama osjete efekte ovih promjena", kazao je Drilo.Predstavio je prijedlog HUP-ovih pet manjih mjera koje je realno moguće odmah provesti. To su neoporeziv trošak prehrane zaposlenika, neoporeziva isplata za nadoknadu troškova vrtića za radnike koji imaju djecu, utvrđivanje maksimalnog neoporezivog iznosa koji poslodavac može isplatiti radniku na ime najamnine ili pokrića dijela rate kredita, neoporezivi bonusi u obliku dionica i udjela za tvrtke do određene veličine i neoporezivi iznosi dvije do tri nagradne plaće godišnje. "Iako su ove mjere zamišljene u okviru IT sektora ponajprije s ciljem da povećaju njegovu međunarodnu konkurentnost i sposobnost za zadržavanje kvalitetnih ljudi, mjere su primjenjive na cjelokupan sektor profesionalnih usluga i, štoviše, na gospodarstvo u cjelini“, zaključio je Drilo. I.M.