Novosti
EK POVEĆAO PROCJENE ZA HRVATSKU

Bolja primanja i prihodi od turizma - glavni pokretači rasta BDP-a
Objavljeno 9. studenog, 2018.
U 2019. BDP bi konačno trebao dosegnuti pretkriznu razinu, dok bi se u 2020. rast mogao usporiti na 2,6 posto

Europska komisija podigla je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini. Povećali su nam i prognozu rasta gospodarstva u 2019. s 2,5 na 2,8. posto. Tako bi u 2019. bruto domaći proizvod (BDP) konačno trebao dosegnuti pretkriznu razinu, dok bi se u 2020. rast mogao usporiti na 2,6 posto.

Nakon slabe tromjesečne izvedbe na kraju 2017. godine, realna stopa rasta BDP-a u prvoj polovini ove godine dobila je na zamahu, dosegnuvši u drugom tromjesečju 1,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje. U drugom je tromjesečju ubrzan i rast na godišnjoj razini, na 2,9 posto, s 2,5 posto u prvom kvartalu. U procjenama Komisije navodi se da potrošnja kućanstava ne pokazuje znakove usporavanja. "To će nastaviti biti glavni pokretač rasta, budući da raspoloživa primanja rastu s rastom plaća i zaposlenosti, kao i stalnim rastom turističkih dolazaka i prihoda", piše u izvješću. EK očekuje da će rast potrošnje u ovoj godini iznositi 3,8 posto, a i u idućim godinama rast bi se trebao zadržati iznad tri posto. Kupovnu moć kućanstava poduprijet će i ograničena inflacija, zahvaljujući planiranom smanjenju stope PDV-a na pojedine proizvode na 13 posto u 2019. i 2020., i niskim kamatnim stopama na potrošačke kredite, dodaje se. Također povoljni financijski uvjeti poticat će privatne investicije, a predviđa se i intenziviranje javnih investicija, jer se dosad usporena apsorpcija EU fondova ubrzava.
Jača konkurencija
Stopa rasta izvoza i roba i usluga usporila je u prvoj polovini godine i na putu je umjerenog rasta u drugoj polovini. Uvoz roba i usluga, iako ponešto usporen, nastavlja bilježiti visoke stope rasta. Očekuje se i da vanjska potražnja za hrvatskom robom ostane solidna. No, stopa rasta izvoza vjerojatno je dosegnula vrhunac. "Isto tako, nakon niza godina rekordnih brojki, očekuje se da će jačanje konkurencije na Mediteranu negativno utjecati na rast izvoza turističkih usluga", navodi EK.EK prognozira nastavak umjerenog rasta robnog uvoza zbog snažne domaće potražnje, dok će uvoz usluga usporavati. Stoga je vanjskotrgovinska ravnoteža na putu ubrzanog pogoršanja, no ostaje pozitivna. EK procjenjuje da će se višak u bilanci plaćanja smanjiti ispod dva posto BDP-a do 2020., također zbog viših profita bankarskog sektora zbog izostanka privremenih efekata, poput rezervacija zbog Agrokora, koja su bila prisutna prošle godine. Prognoziraju da će zaposlenost ove godine porasti za 2,3 posto, dok bi u iduće dvije godine mogla rasti umjereno. Pritom bi stopa nezaposlenosti ove godine mogla pasti na 9,1 posto, s lanjskih 11,1, dok bi do 2020. godine mogla pasti na 6,6 posto.Očekuje se i da će rast plaća ove godine dosegnuti svoj vrhunac, pod utjecajem povećanja plaća u javnom sektoru. S brzim padom nezaposlenosti i snažnijom potražnjom za radnicima u nekim sektorima, očekuje se da će pritisak na plaće u privatnom sektoru ojačati u 2019. i 2020. godini. U izvješću se očekuje slabljenje odljeva radnika u inozemstvo jer se poboljšavaju uvjeti na tržištu rada.Negativni rizici pak dolaze iz vanjskog okruženja. Usporavanje rasta nekih od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera iz EU-a mogli bi smanjiti robni izvoz, dok bi turizam mogao trpjeti i više nego što se očekuje od intenzivirane konkurencije s Mediterana. Pozitivni rizici, pak, mogu doći od investicija, ako bude značajnijeg povećanja apsorpcije EU fondova.
Manji suficit
Nakon što je lani ostvaren prvi suficit opće države u povijesti zemlje, od 0,9 posto BDP-a, hrvatske javne financije ostaju u dobrom stanju u 2018., ocjenjuju u EK-u. No, očekuje se da će državi doći na naplatu jamstva brodogradilištima čija bi vrijednost mogla premašiti jedan posto BDP-a od 2018. do 2019. Uglavnom zbog toga, ove godine očekuje se da suficit opće države padne na 0,2 posto BDP-a, ističe se. Potaknut proračunskim viškovima i rastom BDP-a, udjel javnog duga trebao bi snažno padati - ove godine na 73,5 posto BDP-a, iduće na 70,1 posto, a u 2020. na 68,2 posto BDP-a. Na kraju 2017. godini udjel javnog duga u BDP-u iznosio je 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine. EK na kraju ističe da je rizik vezan uz te procjene mogućnost većih od očekivanja kapitalnih transfera posrnulim kompanijama.Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra kako je procjena Europske komisije umjereno pozitivna. Procjena je, prema njegovim riječima, poboljšana prije svega zahvaljujući domaćoj potrošnji i povećanoj turističkoj potrošnji. "Domaća potrošnja djelomice je narasla zbog poreznog rasterećenja, ali je i ova turistička godina nesuporedivo bolja nego prethodna. Došlo je do veće turističke potrošnje, jer su vremenske prilike bile takve da su pogodovale turizmu. Već sljedeće godine tu imamo problem, jer se ubrzava oporavak tržišta nekih drugih turističkih zemalja. Već se ove godine to pokazalo, prije svega Grčka i Turska jačaju te nižim cijenama privlače sve veći broj turista. Dakle, turizam u sljedećim godinama neće imati onakav učinak na rast BDP-a i zapošljavanje kao ove godine", zaključuje Novotny. Na ekonomski rast sljedećih godina, dodaje, može utjecati i ako se budu ubrzavale investicije i aktiviranje EU fondova, ovo što se sada ugovara i počet će se realizirati iz ruralnog i regionalnog razvoja, Pelješki most isto tako. Ali negativan utjecaj imat će, ističe, stagnacija, možda i pad domaće potrošnje.- Potrošnja će se "potrošiti". Mi imamo jedan gotovo ugrađeni mehanizam stagnacije, jer nemamo pokretače rasta. Rast investicja morao bi biti brži, prema slovenskim stopama, kako bi se to vidjelo na zapošljavanju i dugoročno održivom rastu - rekao nam je Novotny.
Igor Bošnjak/H
ULAGATI U KONTINENTALNI TURIZAM
Novotny kaže kako nismo uložili dovoljno u razvoj kontinentalnog turizma da bi se potaknula ulaganja, tj. nisu alocirani EU fondovi na ulaganja u istočnom dijelu Hrvatske, kako u turističkom sektoru, tako i u prerađivačkoj industriji. i to nam se sada osvećuje. “Možemo usporediti pokrajinu Gradišće u Austriji s 300 tisuća stanovnika. Ta mala pokrajina godišnje ostvari tri milijuna noćenja. Usporedbe radi, u cijeloj Slavoniji i Baranji imamo oko 160 tisuća noćenja. Tu postoji potencijal koji nije dovoljno iskorišten. Da bi se iskoristio, treba nam jedno desetljeće intenzivnog rada na razvoju turističkih kapaciteta”, kaže Novotny.
REKORDNO JAČANJE POTROŠNJE
U DZS-ovom izvješću o prometu u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u rujnu ojačala za 0,4 posto u odnosu na kolovoz, dok je u odnosu na rujan 2017. porasla za 3,9 posto. To je brži rast nego u kolovozu, čime je nastavljen rekordni pozitivni trend. Analitičari RBA i idućih mjeseci očekuju solidne stope rasta prometa u maloprodaji te da će i raspoloživi osobni dohodak rasti. Hrvatski robni izvoz u prvih devet mjeseci dosegnuo je pak 79 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz dosegnuo 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više. Pokrivenost uvoza izvozom pala je s lanjskih 61,9 na 60,6 posto.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE KVALITETE HRVATSKIH BOLNICA

Vukovarska bolnica treća je najbolja bolnica u zemlji

2

STOGODIŠNJICA ZAVRŠETKA PRVOG SVJETSKOG RATA

Demoni se ponovno bude.
Povijest prijeti da će se ponoviti

3

ERDUTSKI SPORAZUM - 23. GODIŠNJICA

Roditelji sve manje odvajaju djecu u razrede s posebnim programom