Algebra je provela detaljnu analizu interesa polaznika za programe obrazovanja tijekom proteklih pet godina kako bi utvrdila koji programi najviše zanimaju hrvatske građane. Takva analiza ima puno veću vrijednost od anketnih podataka i drugih istraživanja o namjerama jer se analizirani podatci odnose na polaznike koji su zaista bili spremni izdvojiti četiri do šest mjeseci svog vremena i novac za pohađanje odabranog programa. Polaznici raznih vrsta programa obrazovanja primarno su pojedinci u potrazi za novim vještinama koje će im omogućiti napredovanje ili zaokret u karijeri. Samim time, ovakav indeks poželjnosti pokazuje koje digitalno-poslovne vještine i znanja hrvatski građani danas smatraju ključnima te ih prepoznaju kao kompetitivnu prednost za napredovanje, promjenu karijere ili zapošljavanja.
Algebrin indeks poželjnosti obrazovnih programa izračunat je na temelju podataka o gotovo 10.000 kandidata koji su se tijekom posljednjih pet godina prijavljivali za razne programe formalnog obrazovanja iz područja poput: razvoja aplikacija, informacijskih tehnologija, internetskog marketinga, EU fondova, poslovnog razvoja i drugih područja. Indeks predstavlja relativnu brojku koja je u korelaciji s očekivanim interesom odraslih polaznika i dobi, ponajviše u dobi od 20 do 40 godina.
Developerski tj. programerski programi bilježe najstabilniji i kontinuirani rast posljednjih pet godina što ne iznenađuje s obzirom na situaciju na hrvatskom i globalnom tržištu rada gdje su programeri trenutačno jedan od najtraženijih profila sveukupno. Činjenica da je na vrhu interesa tehnologija poput Microsoft C# govori i o korelaciji između oglasa za posao, koje poslodavci objavljuju na portalima za zapošljavanje.
Uz bok programerima nalaze se i sistemski administratori, za koje su pojedinci jakom penetracijom usluga u oblaku mislili da se neće više toliko tražiti pa su prije dvije godine imali negativan trend, međutim sve veća potreba za integracijom raznih sustava u oblaku i novi nastavni kurikulumi ponovno su lansirali ove programe u više sfere interesa.
Gledajući podatke posljednjih pet godina, karijera u internetskom marketingu pokazuje se kao najpoželjnija – ljudima omogućuje ubacivanje u posve novi spektar poslova u marketinškim odjelima, agencijama ili tvrtkama, dok pojedincima otvara i odličnu priliku za samostalni (freelance) posao.
Programi obrazovanja vezani uz EU fondove doživjeli su svoj vrhunac interesa u 2015. godini i zatim je došlo do smanjenja interesa, no krajem pretprošle i početkom ove godine ponovno se dogodio nagli porast interesa, a vjerojatno potaknut i najavama novih zapošljavanja i sve češćih otvaranja poziva za prijavu na EU projekte.
Općenito, prema podatcima Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, godišnje formalne programe obrazovanja odraslih u Hrvatskoj upisuje u prosjeku oko 40.000 polaznika. Uz programe digitalnog obrazovanja, u proteklih nekoliko godina odrasli polaznici upisivali su ponajviše i usavršavanja te osposobljavanja iz područja graditeljstva, prometa i logistike, prerade i obrade drva te prehrane. Tim podatcima zasigurno su pridonijele i mjere aktivne politike zapošljavanja koje se provode radi popunjavanja radnih mjesta u turizmu i graditeljstvu.
Aktivnost odraslih u obrazovanju prilično se razlikuje po regijama pa smo stavili u omjer broj pojedinaca koji su upisivali programe obrazovanja i broj stanovnika kako bismo dobili rang-listu županija. Možda i iznenađujuće, na prvom mjestu po sudjelovanju u formalnom obrazovanju odraslih posljednjih pet godina nalazi se Koprivničko-križevačka županija (3,35 %), a top 5 zaokružuju Požeško-slavonska županija (2,03 %), Grad Zagreb (1,86 %), Vukovarsko-srijemska (1,35 %) i Međimurska županija (1,11 %). U vodećih deset nalaze se još Brodsko-posavska (0,88 %), Splitsko-dalmatinska (0,75 %), Istarska (0,66 %), Varaždinska (0,56 %) i Primorsko-goranska županija (0,50 %).