Novosti
MOŽE LI DRŽAVA POMOĆI U ZADRŽAVANJU STRUČNJAKA

Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku
Objavljeno 8. studenog, 2018.
Ako ne budemo imali ljudi, što ćemo drugo nego ići za njima - kaže Popović

Predsjednik uprave riječke tvrtke Alarm automatika Boris Popović na prošlotjednom sastanku Liderovog Kluba izvoznika u Osijeku, održanom u Ericsson Nikoli Tesli, iznio je upozorenje koje ukazuje na probleme poduzetnika sa zapošljavanjem, odnosno zadržavanjem stručnjaka u domaćim tvrtkama iz ICT sektora.

Nagrađivanje izvoznika
Kazao je kako u njegovoj tvrtki, koja zapošljava timove inženjera, stalno strahuju od odlaska stručnjaka koji dobivaju unosnije poslovne ponude. Osim što takve ponude dobivaju zaposlenici, dobivaju ih i poduzetnici te je i on iz Irske dobio ponudu da tamo preseli čitavu tvrtku.Alarm automatika bavi se isporukom rješenja u više segmenata tehničke zaštite, odnosno sigurnosnih sustava. Tvrtka kupuje hardvere u svijetu, ali razvija svoje softvere, stvara svoje brendove i sve zajedno sklapa u jedinstveno rješenje koje nudi kupcima na više tržišta. Otprilike trećinu prihoda tvrtka ostvaruje izvozom svojih proizvoda, a plan je, kaže Popović, da prihod od izvoza do 2020. godine dosegne polovinu ukupnog prihoda tvrtke.Temu o tome kako hrvatska država može pomoći izvoznicima Popović je potaknuo u Osijeku, navevši primjere nekih zemalja, poput Kanade, koja u strateškim industrijama financira plaće za istraživanje i razvoj. Spomenuo je Kinu i Južnu Koreju koje nagrađuju svoje izvoznike.- Interes je države i društva da poduzetnici otvaraju nova radna mjesta i investiraju u razvoj. Država bi zbog toga trebala poticati one koji investiraju i otvaraju nova radna mjesta. Kako to može činiti? Tako da pokrije dio troškova koji nastaju u istraživanju i razvoju, a također i da porezno rastereti rad. Vidjeli smo primjer Rumunjske koja je odredila da im je ICT strateška industrija te je za sve zaposlene u tom sektoru smanjila davanja na najmanju moguću mjeru. U Rumunjskoj je sada aktivno 300 tisuća stranih tvrtki. Ta je zemlja postala najveći centar za razvoj ICT industrije i sada je prosječna plaća u tom sektoru u Rumunjskoj dvije tisuće eura - ističe Popović.On drži kako bi za poduzetnike bilo vrlo važno da se maksimalno smanje porezi na rad, odnosno davanja na plaće zaposlenih. To bi, kaže, sigurno pridonijelo većem zapošljavanju i sigurno većem korištenju potencijala stručnjaka, stvaranju novih proizvoda i osvajanju novih tržišta.- Mi smo konkurentni na tržištima na kojima poslujemo, ali se mučimo. Ulažemo golemu energiju i držim da bi mnogo učinkovitije bilo da umjesto državi, više dajemo našim zaposlenicima. U Hrvatskoj sada imamo sto zaposlenih, a izvan Hrvatske njih 50. U prosjeku su njihove plaće više od tisuću eura, naravno, ovisno o segmentu u kojem rade. Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva ponude. Bila nam je u gostima irska razvojna agencija koja nam je predložila da cijelu tvrtku preselimo u Irsku. Za sada to nećemo učiniti, ali ako dođemo u sitaciju da ostanemo bez ljudi, što ćemo drugo nego ići za njima. - kaže Popović.
Nameti
U Hrvatskoj Alarm automatika ima urede u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru, a izvan Hrvatske posluje u svim zemljama bivše Jugoslavije te u Rumunjskoj, Bugarskoj, Mađarskoj i Slovačkoj. Prema Popovićevim riječima najbolji uvjeti poslovanja su u Sloveniji, a potom u Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj su najveća davanja na plaće zaposlenika. Navodi i primjer Poljske u kojoj su davanja na plaće 30 posto, dok su u Hrvatskoj 60 posto.- I normalno je da smo za toliko manje konkurentni. I nije samo to problem, jer imamo još i niz drugih poreznih i neporeznih nameta koji su viši nego u ovim nama konkurentnim zemljama - kaže on.Valja podsjetiti da i Hrvatska udruga poslodavaca često ističe velik problem svojih članica s radnom snagom. HUP je Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava dostavio prikupljene potrebe svojih članova za zapošljavanjem stranih radnika u 2019. godini. Kako su naveli iz HUP-a, ove je godine iskazana najveća potreba za zapošljavanjem stranaca do sada. HUP je podsjetio kako je za ovu godinu ta kvota iznosila više od 30.000 radnih dozvola i bila je dvostruko veća nego za 2017. te da se očekuje kako će za 2019. taj broj biti znatno veći.
Igor Mikulić
Oporezovati nekretnine, rasteretiti rad
Boris Popović napominje da u pojedinim zemljama država izravno potiče istraživanje i razvoj, ali i internacionalizaciju poslovanja, odnosno kompanije koje izvoze. One, dodaje, daju nagrade svojim izvoznicima, izravno ih financijski potiču kada ostvare izvoz u određenim iznosima. “Kod nas takve potpore nisu moguće zbog pravila Europske unije, no treba reći da mi u Hrvatskoj, u usporedbi s ostalim zemljama istočne Europe, imamo najveće opterećenje na plaće. S druge strane mi očekujemo da se konačno uvede porez na nekretnine kojim bi se financijski opterećivala imovina koja stoji. Time bi se stvorio financijski prostor za rasterećenje rada”, kaže Popović.
Za poduzetnike bi bilo vrlo važno da se maksimalno smanje porezi na rad
Možda ste propustili...

PREMIJER NAJAVIO IZVJEŠĆE O GLOBALNOM KOMPAKTU O MIGRACIJAMA

"Važno je rasvijetliti i objasniti sve o Marakeškom sporazumu"

LOŠE STANJE U PRIJEVOZNIČKIM TVRTKAMA

Nužni su bolji uvjeti rada i veće plaće vozačima

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE KVALITETE HRVATSKIH BOLNICA

Vukovarska bolnica treća je najbolja bolnica u zemlji

2

STOGODIŠNJICA ZAVRŠETKA PRVOG SVJETSKOG RATA

Demoni se ponovno bude.
Povijest prijeti da će se ponoviti

3

ERDUTSKI SPORAZUM - 23. GODIŠNJICA

Roditelji sve manje odvajaju djecu u razrede s posebnim programom