Darkovac, Djedina Rijeka, Dobra Voda, Dobrogošće, Draganlug, Duboka, Imrijevci, Ivanovci, Jasik, Jezero, Jurkovac, Kneževac, Latinovac, Migalovci, Milanlug, Mokreš, Nova Lipovica, Nova Ljeskovica, Novi Zdenkovac, Paka, Ruševo, Sapna, Sibokovac, Sovski Dol, Stara Ljeskovica, Stari Zdenkovac, Stojčinovac, Veliki Bilač, Vlatkovac i Vukojevica. Ovaj niz nazivi su čak 31 naselja koji pripadaju općini Čaglin u Požeško-slavonskoj županiji. Mnoga broje samo nekoliko duša. Općina je to naslonjena na sami sjeverozapad Đakovštine, na njezinu Općinu Levanjsku Varoš, a koja je u mnogočemu slična svom prvom susjedu u Požeštini – sličnog su stupnja (ne)razvijenosti, dijele jednako lijepu prirodu, šume, brdovitost, ali i jednako slabu zaposlenost, mršavu gospodarsku djelatnost i poljoprivredu. Sličnog su povijesnog nasljeđa, zanemarivanja i neulaganja u vrijeme prošlog sustava u te krajeve, pa je to neka druga, siromašnija Slavonija od Slavonije u đakovačkom, vinkovačkom, županjskom, brodskom kraju, sa svojim bogatim selima, okruženima nepreglednim poljima s najboljom zemljom.

– Da, imamo čak 31 naselje, sela su razbacana po ovim našim obroncima, tako je od pamtivijeka. Istina, ove godine Jasik je ostao i bez svoja dva posljednja stanovnika, no još se vodi kao naselje. Površinom smo jedna od najvećih općina u županiji, sa 180 četvornih kilometara, no broj stanovnika stalno pada. U popisu iz 2001. bilo ih je oko 3380, a u popisu iz 2011. godine 2723, 600 manje, što je za ovaj kraj velika brojka, s tim da je broj stanovnika i dalje u padu - kaže čaglinski načelnik Dalibor Bardač. Pogled na ovdašnja naselja, od kojih je dio naslonjen na državnu cestu D38, što nedaleko od Đakova, preko Požege, vodi za Pakrac, odaje sliku staračkih, umornih sela, bez djece, mladosti, sa starim kućama, sitnim parcelama za obradu.
Primjer su Imrijevci, čiji mještanin Luka Kovačević kaže kako u selu djece, školaraca, nema pa nema ni svakodnevne autobusne veze. "Autobus u selo svraća samo četvrtkom", kaže starac Luka. Selo je to s više praznih nego kuća u kojima se živi, a područna škola godinama zjapi devastirana, bez školskog zvona. "Nema ljudi", kaže starica Dragica Vuzem iz Ruševa o životu u tom kraju.
Bardač kaže kako čaglinski kraj problema s iseljavanjem nema.
– Migracije ovdje nisu izražene, a što govori (i) o lošoj dobnoj strukturi ovoga područja. Taj je proces ovaj kraj snašao davno prije, možda i prije onog rata. Mladih što je ovdje i bilo odlazak na školovanje u gradove i u potrazi za poslom zauvijek je odveo odavde. Ostala su staračka sela - kaže Bardač. Nevelik broj stanovnika na površini od 180 četvornih kilometara čini ovo područje Slavonije slabo naseljenim, sa samo 15 stanovnika na četvorni kilometar. Usporedbe radi, gustoća naseljenosti u Hrvatskoj prema popisu iz 2011. godine iznosi 75,8 stanovnika po četvornom kilometru.
Bardač podsjeća kako je prije ova općina bila područje od posebne državne skrbi. Novom kategorizacijom, prema indeksu razvijenosti, sada je u II. skupini.

– U ovaj dio Slavonije za bivše države nije se ulagalo i po meni je to najveći problem - kaže Bardač, a što je, zapravo, još jedna paralela sa susjednom "đakovštinskom" Općinom Levanjskom Varoši. Razlog tome leži i u činjenici, nastavlja, što je taj kraj u to vrijeme platio ceh jakom domoljublju, a danas to rezultira siromašnim područjem inače rodne Slavonije.
- Ovaj dio zapostavljen je, što bi se reklo, od pamtivijeka. Zaposlenost nije veća od 10 - 15 posto, a svodi se na rad u šumariji, školama, javnoj upravi, domu Ljeskovica, firmama u Požegi, Pleternici i oko njih. Ovaj kraj gravitira i Našicama, Brodu, manje Đakovu. Svega je nekoliko jačih OPG-ova - kaže Bardač.
Ipak, EU i nacionalnog novca za dobre, opravdane projekte ima, svjestan je toga i Čaglin pa Bardač kaže kako je u njegovu općinu u posljednje vrijeme došlo 30-ak milijuna kuna za potrebnu infrastrukturu. Potreba je dosta, recimo samo da do još desetak sela ne vodi asfalt.
- S 15-ak milijuna kuna radi se državna cesta kroz Čaglin, radi se nova ambulanta, vrtić, projekt za Sovsko jezero, završena je dvorana… Sve je to novac iz Ruralnog razvoja, ministarstava. I porezna reforma nam je dobrodošla jer bez tako osiguranih sredstava ne bismo mogli financirati dio svojih obveza prema natječajima za povlačenje novca - kaže Bardač, dok čaglinska općina ljepotu krajolika potvrđuje i sada, u bojama jeseni. Još samo da je tu ljepotu prirode nadograditi mladošću.