VINKOVCI - U povodu Dana otvorenih vrata Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prigodni program pripremio je i Centar za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. Program je bio posvećen Josipu Lovretiću (Otok, 1865. - Čardak 1948.), začetniku hrvatske etnologije, književniku i svećeniku, u povodu 70. obljetnice smrti, ali i u kontekstu Europske godine kulturne baštine.Priređena je tribina na kojoj su o Josipu Lovretiću govorili: mons. mr. sc. Luka Marijanović, umirovljeni profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu, mr. sc. Ljubica Gligorević, muzejska savjetnica u Gradskom muzeju Vinkovci, dipl. teolog Mirko Martinović iz Otoka, i dr. sc. Anica Bilić, ravnateljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima.

- Željeli smo ukazati na važnost života i djela Josipa Lovretića koji je zapravo svu svoju slavu i stekao unutar Akademije, koja mu je objavila čuvenu etnografsku monografiju ‘‘Otok‘‘ i s kojom je surađivao i umalo postao akademik, ali i staviti naglasak na važnost kulturne baštine koja nam pruža identitet - istaknula je Anica Bilić.

Otvarajući tribinu mr. sc. Ljubica Gligorević održala je prezentaciju života i djela Josipa Lovretića, napomenuvši da je njegov rad važan za sve istraživače, etnologe, književne teoretičare i promicatelje tradicijske baštine. Prema riječima mons. mr. sc. Luke Marijanovića, Josip Lovretić bio bi ponosan kada bi vidio Vinkovačke jeseni i sve što se rodilo iz njegova nastojanja da popularizira etnologiju.- Lovretić je surađivao s Akademijom, a biskup Strossmayer ga je pozvao da postane akademik, međutim on je to odbio. Uvijek je isticao da mu je veća čast što ga je Strossmayer predložio za akademika, nego da je stvarni akademik - rekao je Marijanović.

Uz tribinu prikazan je i dokumentarni film HRT-a o Josipu Lovretiću te je priređena izložba, a program su upotpunili učenici Glazbene škole Josipa Runjanina u Vinkovcima. M.Ko.