Objavljeno 7. studenog, 2018.
Ministrica vanjskih poslova ističe da sporni dokument nije pravno obvezujući
Rasprava između Pantovčka i Banskih dvora o Marakeškom sporazumu ne jenjava, iako dijelu javnosti nije jasno oko čega se točno taj prijepor vodi. Prema mišljenju političkog analitičara Davora Gjenera, to nije dobro, jer je Hrvatska kao svoj temeljni cilj vanjske politike deklarirala pristupanje Schengenskom sporazumu.
On kaže kako Hrvatska može pristupiti Schengenskom sporazumu sukladno s našim ciljem, do 2020. godine, pod jednim jedinim uvjetom - da nam se povrh tehničkih ne zadaju nikakvi politički uvjeti za pristupanje. Što znači, dodaje, da Hrvatska mora voditi javnu politiku prema migracijama usklađenu s politikama ključnih zemlja Europske unije, prije svega Njemačke i Francuske.
Kontrola granice
- Hrvatska za sada taj posao radi dobro, točnije, odlično ga radi Ministarstvo unutarnjih poslova. Ove je godine to ministarstvo odbilo val europskih pritisaka da se izvede vojska na granice i pokazalo da Hrvatska može kontrolirati svoju vanjsku granicu samo s policijskim snagama, što, istina, iziskuje dodatne troškove i neke probleme. Tako dugo dok nismo članica schengenske zone, ne smijemo dovoditi u pitanje ključne europske pozicije prema migracijama, kako one političke tako i tehničko-provedbene. Ne smijemo stvarati sliku da je na hrvatskim granicama izvanredna situacija koju sami nismo sposobni kontrolirati i ovladati njome. Budući da Njemačka i Francuska sponzoriraju marakeški dokument, Hrvatska se njemu jednostavno mora prikloniti, ne želi li riskirati političke kriterije za ulazak u "klub" - ističe Gjenero.
- Treba se fokusirati na nacionalne interese, a nacionalni interes je pristupanje Schengenskom sporazumu - kaže Gjenero, dodajući kako u Marakeškom sporazumu nema nešto osobito sporno za Hrvatsku. "Samo riskiramo da nas se svrsta među one koji ne provode europske vrijednosti", dodaje. On podsjeća i na "jako zanimljivu" izjavu Marjana Šareca, slovenskog premijera, koji je pod utjecajem slovenske racionalne desnice, da je Marakeški sporazum neobvezujući dokument oko kojeg se bez potrebe diže velika prašina te da ne namjerava ići u prosincu u Marakeš, gdje bi trebao biti potvrđen. Čime je, smatra Gjenero, zapravo rekao sve, iako je pozicija Slovenije komotna jer je već u Schengenu.
Potpredsjednica Vlade RH i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić pak i dalje ne razumije što je predsjednici RH Kolindi Grabar-Kitarović sporno u Marakeškom sporazumu. U Dubrovniku je, na marginama parlamentarne konferencije "Izgradnja demokratske sigurnosti na Sredozemlju: zajednički izazovi i odgovornosti", reagirala na prozivanje predsjednice države da MVEP nije dobro odradio posao oko Marakeškog sporazuma i da nju upleće u javne prijepore oko toga dokumenta.
Nervoza
"MVEP je posao odradio kako treba. Ja, kao osoba koja ga vodi i ima uvid, tvrdim da je odrađen odličan posao tijekom pregovora. Žao nam je vidjeti da s Pantovčaka dolazi nervoza", naglasila je Pejčinović Burić i dodala kako bi "bilo važno znati što je prijeporno predsjednici države" u tom dokumentu. Ponovila je kako Marakeški sporazum, odnosno Globalni kompakt o zakonitim migracijama, zapravo i nije sporazum i ne potpisuje se, nije pravno obvezujući i ostavlja suvereno pravo svakoj državi da sama uredi pitanje regularnih migranata, čime se uklanja svaka insinuacija da bi se Hrvatskoj nešto moglo nametnuti.
- To je prvi dokument od postanka UN-a kojim se pokušava regulirati važno pitanje migracija i regularnih migracija. Donosi katalog mjera i najboljih praksi koje se mogu primijeniti i prvi je pokušaj da se države lakše nose s uređenim migracijama. Smisao dokumenta je poboljšati komunikaciju i suradnju na tom pitanju između država kako bi se migrantski pritisak smanjio. Kad bude završen, Hrvatska će sama odabrati ono što je sukladno s našim nacionalnim interesima - objasnila je Pejčinović Burić.
Kazala je i kako Hrvatska neke mjere iz kataloga već primjenjuje, ali želi pridonijeti uređenijem sustavu na svjetskoj razini. "Dosljedni smo u svom stavu kad je riječ o sigurnim, regularnim i uređenim migracijama te nastavljamo raditi na pripremi konačnog dokumenta koji će ići na Vladu", najavila je ministrica, dodavši kako su države koje su odustale od podrške Marakeškom sporazumu imale za to specifične razloge.
Igor Bošnjak/H
Gordan Jandroković
predsjednik Hrvatskog sabora
NETKO NAMJERNO GENERIRA SUKOBE
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazao je u utorak kako ovo nije prvi prijepor takve vrste, ne samo između predsjednice Republike i Vlade nego i u cijelom društvu, i zapitao se tko ih generira. "Najprije smo imali prijepor oko Istanbulske konvencije, okupljanja u Vukovaru, pa sad Marakeški sporazum, a sve te teme ne bi trebale izazivati prijepore. A imaju zajednički nazivnik. Oko onih tema oko kojih treba postojati društveni konsenzus i politički odgovor otvaraju se rasprave dominantno ideološkog i svjetonazorskog karaktera. Netko takve sukobe namjerno generira i pokušava izazvati sukob između predsjednice i Vlade", izjavio je Gordan Jandroković. Predsjednik Sabora je novinarima također rekao kako može pretpostaviti iz kojeg se smjera sve to odvija, ali nije htio konkretno odgovoriti na pitanje koga u tom smislu zapravo ima na umu.
INTERES TURIZMA I OBIČNIH GRAĐANA
U takve stvari ulazi se nakon ozbiljnog razgovora s nekim od međunarodnih pravnika. Danas imamo čak i na poziciji glavnog tajnika Ministarstva vanjskih poslova osobu koja je izrazito dobro pravno educirana i sasvim sam siguran da bez konzultacije s Andrejom Metelko-Zgombić oko takvih pitanja ne rade ništa. To što Austrija ili Mađarska napuštaju marakeški dokument i uopće dogovor unutar UN-a vezan uz politiku prema migracijama - za Hrvatsku nije referentno, kao ni to što su Mađarska i Slovenija postavile zapreke, žicu ili panelnu ogradu na svoje granice. Jedna je situacija onih zemalja koje su već u "elitnom klubu", u kojemu i mi želimo biti, a druga onih država koje nastoje tek pristupiti tome klubu, kaže Gjenero, dodajući kako je u tom smislu vitalni interes, prije svega hrvatskog turizma, ali i života običnih građana, da postanemo dio EU-a u punom smislu. Dakle, da postanemo i dio zone slobodnog kretanja ljudi, zbog čega trebamo voditi jedinstvenu, zajedničku politiku, a ne soloakcijama dovoditi u pitanje ostvarivanje temeljnog zajedničkog cilja, zaključuje Gjenero.
2020.
godina rok je u kojemu Hrvatska želi ući u Schengen