Hrvatski član BiH Predsjedništva Željko Komšić bio je u utorak u Zagrebu, potvrdio je to glavni tajnik njegove stranke Demokratske fronte Zlatko Miletić, i ustvrdio da je u "službenom posjetu", iako Komšić još nije službeno preuzeo dužnost. "Gospodin Komšić u službenom je posjetu Zagrebu. Ne mogu vam otkriti pojedinosti", rekao je Miletić.
Dodao je kako će uskoro u javnosti biti jasnije što Komšić radi u Zagrebu. "Neke ćete stvari vidjeti u medijima, neke nećete. Nakon inauguracije sve će vam biti jasno. Ništa nije tajno, ali sada vam ne mogu otkriti pojedinosti", rekao je Miletić. Prema njegovim riječima Komšić je u misiji popravljanja odnosa dviju država. "Idemo k tome da normaliziramo odnose Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom", kazao je glavni tajnik DF-a. Osim predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, nitko iz hrvatskog državnog vrha nije u Zagrebu. Premijer je u Kini, predsjednik Sabora u Dubrovniku, gdje je i ministrica vanjskih poslova.
Komšić bi trebao 20. ovoga mjeseca položiti prisegu i ponovno postati član državnoga vrha zajedno s još dvojicom kolega, bošnjačkim članom BiH Predsjedništva Šefikom Džaferovićem i srpskim Miloradom Dodikom. Željko Komšić izabran je nedavno za hrvatskoga člana BiH Predsjedništva dominantno glasovima Bošnjaka, zbog čega su oštro reagirale brojne institucije i političke stranke Hrvata u BiH te predstavnici Katoličke Crkve u toj zemlji, tvrdeći da se radi o preglasavanju.
Jedan od temelja Komšićeve predizborne kampanje bilo je upozoravanje na navodno uplitanje dužnosnika iz Hrvatske u unutarnja pitanja BiH.
Tijekom jučerašnjeg dana (utorak) Komšić je uputio pismo hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i premijeru Andreju Plenkoviću predlažući da nakon uspostave novog saziva Predsjedništva BiH dođu u službeni posjet i razgovaraju o provedbi presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu te Ustavnoga suda u predmetu Bože Ljubića.
U pismu kojega su objavili iz Demokratske fronte Komšić je naveo više primjera u kojima je Hrvatska na sjednicama europskih institucija poduprla provedbu presuda Suda za ljudska prava koje se tiču omogućavanja prava manjinama da se mogu kandidirati i biti birani, ali i predstavnicima konstitutivnih naroda iz različitih etniteta. Ponajprije se to odnosi na zaključke za koje je Hrvatska glasovala u Vijeću Europske unije 16. listopada prošle godine te 28. lipnja ove godine. Citirao je i dio zaključaka u kojemu "Vijeće naglašava da ne bi trebalo poduzimati zakonodavne ili političke korake zbog kojih bi provedba presude Sejdić-Finci i povezanih presuda postala zahtjevnija".
"Iz navedenih zaključaka jasno je da je RH, glasujući za ove zaključke, fokus stavila na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava, što je vidljivo iz dokumenata Vijeća Europske unije, ali, nažalost, nije vidljivo u političkoj praksi dužnosnika Republike Hrvatske“, rekao je Komšić. H