Međunarodna konferencija o zadružnom poduzetništvu "Zadruge za prosperitet gospodarstva", održana u Splitu, okupila je relevantne europske i domaće stručnjake iz područja zadrugarstva koji su raspravljali o trenutnom stanju i budućnosti zadrugarstva.

Konferencija u organizaciji Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo te suorganizaciji Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Zadružnog saveza Dalmacije te Hrvatskog poljoprivrednog zadružnog saveza organizirana je u cilju povećanja svijesti o zadrugarstvu, širenju spoznaja i znanja o prednostima zadružnog načina poslovanja te isticanju uloge zadrugarstva za prosperitet gospodarstva.
- Ono što mi u Hrvatskoj trebamo i želimo je zadrugarstvo kakvo je u zapadnim zemljama. Stoga je krajnji trenutak za zaustavljanje dalje devastacije i početak sređivanja zadrugarstva na svim razinama, koje je posljednjih 6-7 godina zanemarivano. Za to imamo sve preduvjete jer Hrvatska ima dugu tradiciju zadrugarstva i još uvijek ima kvalitetan kadar koji može potaknuti iskorištavanje svih resursa, rekao je otvarajući ovu međunarodnu konferenciju izaslanik Grada Splita Petar Škorić, zamjenik predsjednika Gradskog vijeća Grada Splita i zastupnik u Hrvatskom saboru.
Na konferenciji su se mogli čuti i podaci kako je svaki sedmi stanovnik na svijetu član neke zadruge, a u zemljama Europske unije svaki peti stanovnik, dok je u Hrvatskoj, koja ima 20.000 zadruga, član zadruge tek svaki dvjestoti stanovnik. Zadrugarstvo je važna grana gospodarstva koju je potrebno razvijati i poticati, posebice u kontekstu zapošljavanja i samozapošljavanja.
„U proteklih godinu dana radili smo na izmjenama zakonske regulative vezane uz zadrugarstvo, a s ciljem pomoći zadrugarima u smjeru poduzetničkog ozračja. Donijeli smo Studiju Ekonomskog instituta u Zagrebu i napravili analizu stanja u zadružnom sektoru te unaprijedili fleksibilnost zadružnog poslovanja prilagođavajući se zahtjevima tržišta. Upravo u tržišnoj konkurentnosti krije se značenje zadruga koje na najbolji način mogu povezati zadrugare kao poslovno-organizacijske jedinice koje im potom pružaju platformu za izlazak na tržište“, izjavio je Tomislav Klarić-Kukuz, ravnatelj Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo.
Alessio Di Dio, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia, objasnio je kako zadruge u Italiji ostvaruju više od osam posto prihoda ukupnog BDP-a, dok u Hrvatskoj ostvaruju tek 0,3 posto.
"Vrlo je važno shvatiti ideju da zadruge funkcioniraju kao tvrtke, a Hrvati se moraju riješiti negativne percepcije zadruga kao socijalističkog relikta. U našoj je zemlji zadrugarstvo snažno prisutno u svim segmentima, iz čega proizlazi činjenica da je jedan od pet državljana Italije član neke zadruge, a gotovo 15 posto bankarskog sektora i bankarskih kredita je organizirano po zadružnom modelu“, naglasio je Alessio Di Dio, predsjednik Legacoop Friuli Venezia Giulia.