Vinski turizam, ili gourmet turizam, sigurno je već sada najvažniji proizvod turizma Slavonije, Baranje i Srijema, ili iz vinarskog pogleda rečeno Slavonije i hrvatskog Podunavlja. Razvoj i budućnost slavonskog turizma sigurno će umnogome ovisiti o umješnosti podizanja kvalitete ovog turističkog proizvoda i njegovog promoviranja potencijalnim domaćim i inozemnim gostima.

O vinskom turizmu Veljko Ostojić, poznati naš turistički djelatnik, bivši ministar turizma, sommelier i ljubitelj vina, kaže kako je najveći iskorak u razvoju vinskog turizma u Hrvatskoj napravljen u Istri, našoj općenito turistički narazvijenijoj regiji.- Vinski turizam nije jednoznačan. Pod taj oblik turizma mogu se svrstati najjednostavniji posjeti vinskim podrumima s kušanjima vina lokalnog stanovništva, preko vinskih manifestacija, gastro ili gourmet priredbi, kuharskih škola, raznih radionica, do vina kao motiva dolaska gostiju na recimo sedam dana u neku destinaciju.Istra ima sedam registriranih vinskih cesta s ukupno 140 vinara. Od toga 50 vinara proizvodi vina visoke kvalitete. Godišnje ovih 50 najboljih podruma posjeti 255 tisuća individualnih gostiju. Istra ima i 600 školovanih sommeliera. A vinski turisti su ljudi relativno dobre platežne moći. U pravilu to su visokoobrazovane osobe iz srednjeg i višeg srednjeg sloja i svakako u svakoj destinaciji poželjni gosti, bez obzira na to od kuda dolazili.Ostojić naglašava kako vinski turizam u konačnici rezultira i onome što je želja svih vinara - da što veći dio svoje proizvodnje prodaju u svom podrumu, odnosno na kućnom pragu. - Jedan od najvećih istarskih vinara (koji nema malu proizvodnju), došao je do toga da danas čak 30 posto svoje proizvodnje vina prodaje u vlastitom podrumu. To je zaista impozantan rezultat - kaže Ostojić. Podsjeća na to da je osnivanje vinskih cesta i ozbiljniji razvoj vinskog turizma u Istri počeo polovinom 90-ih godina. Upravo je, dodaje, kod brendiranja Istre jedan od atributa bio gourmet - odnosno hrana i vino. - Taj razvoj vinskog turizma ne ide brzo. Mi smo u Istri razvijali vinske ceste. U to vrijeme nije ni bilo pravilnika koji bi jasno rekli što treba imati neka vinarija. Sami smo izradili pravila i rekli da vinarija mora imati kušaonicu koja prima najmanje 50 osoba, da ima vina najniže kvalitete srebrne medalje osvojene na Vinistri te da vina koja istače gostima moraju biti buteljirana. Educirali smo vinare, posjećivali mnoge inozemne destinacije u kojima je bio razvijen taj oblik turističke ponude, provodili sommelierske tečajeve, promovirali vinare i istarska vina u inozemstvu... Turistička zajednica izradila je prometnu signalizaciju - smeđe znakove za obilježavanje vinskih cesta. Danas je to mnogo lakše provesti nego prije 20 godina. Izrađivali smo gourmet vodič Istre i svake godine educirali, ali i poticali i nagrađivali dobre restorane. Dakle, mnogo toga treba složiti da bi se razvio, nazovimo ga, vinski turizam, premda je on dio gourmet turizma. Jer rijetki su gosti koji će doći u neku destinaciju samo zbog toga da popiju vino, a da neće posjetiti restorane i uživati u dobroj hrani. To je publika u pravilu s istim područjem interesa - kaže Ostojić.U Slavoniji i Baranji vino i hrana ili gourmet ponuda sigurno je jedan od najvažnijih razloga gostiju da posjete regiju. Vinski turizam se razvija, jer za njega postoje najvažnije pretpostavke - brojne vrsne vinarije, vinske ceste i svakako odlična vina. Već sada može se reći da je primjerice turistička ponuda požeškog kraja, ili Kutjeva, najvećim dijelom vezana uz vino i obvezne posjete vinskim podrumima, posebice čuvene vinarije Kutjevo ili Enjingija, Krauthakera, Adžića, Galića... Najvažniji dio iločke turističke ponude predstavlja obilazak vinograda, odnosno Principovca, Starog podruma i kušanje vina uz gastronomsku ponudu Iločkih podruma, ili kušanje vina u vinarijama Trs, Papak, Buhač... U Baranji je gourmet turizam vjerojatno i najdalje odmaknuo. Beljsku vinariju posjećuju tisuće gostiju, a vinske ceste u Suzi i Zmajevcu postaju sve poznatije diljem zemlje. Restoran vinarija Josić već je dobio više nagrada... No, da bi ta turistička ponuda u vinskim područjima Slavonije i hrvatskog Podunavlja bila na još višoj razini, potrebna su još velika ulaganja i trud, primjerice u pokretanje više manifestacija vezanih uz vina i hranu. U obližnjem Vilanju, koji je izvrstan primjer uspješne desetinacije koja se razvila na vinskom turizmu, održava se velik broj različitih manifestacija koje posjećuju desetci tisuća gostiju. U Istri se održava bezbroj različitih manjih ili većih vinskih ili gastronomskih festivala, izložbi, smotri, sljubljivanja vina s tartufima, šparogama, izbora najboljih malvazija, terana... A to su sve dobri uzori za još značajniji razvoj turističke Slavonije i hrvatskog Podunavlja. U Slavoniji nam još nedostaje i drugih sadržaja koji će gostima zanimljivošću ispuniti višednevni boravak u tim destinacijama. Primjerice vrhunskih restorana. Nedostaju i specifični smještajni kapaciteti, primjerice mali hoteli s wellness programima kakvi u susjednom Vilanju imaju mnogo gostiju.Ostojić kaže kako će se sadržaji razvijati sami po sebi paralelno s rastom broja gostiju. - Rastom publike porast će i interes privatnog sektora za ulaganjem u različite turističke sadržaje za tu publiku. Gourmet je, prema mome mišljenju, u svakom slučaju jedan od tri najvažnija proizvoda koji će nositi slavonski turizam - zaključuje Ostojić.